Treba promijeniti nelogičnu, nestručnu i opasnu uredbu o zimskoj opremi automobila, smatra prometni stručnjak Željko Marušić koji predlaže uvođenje obveze korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja u cijeloj Hrvatskoj, uz subvencioniranje PDV-a od države i osiguravajućih društava. Kvalitetne su gume najvažniji dio automobila, jer skraćuju zaustavni put i smanjuju rizik nesreće za 50 posto, piše Marušić za Autoportal.
U zimskim uvjetima snijeg nije ni glavni, ni veliki problem, iako se to često stavlja u prvi plan. Problem je u 99 posto ostalih situacija, pogotovo kad je hladni asfalt navlažen, s rizikom poledice, ili pokriven tankim slojem snijega. Tada je automobil s ljetnim gumama, neovisno o dubini gaznog sloja opasno nesiguran. Pri temperaturama nižim od +7 Celzijevih stupnjeva ljetna guma također bitno gubi sposobnost prianjanja, znatno se produžava zaustavni put, a povećava rizik zanošenja i proklizavanja.
Postoji li veći apsurd?
Takvi su uvjeti, zimskih noći i jutara u cijeloj Hrvatskoj, čak i u Dalmaciji i na otocima, koji usto imaju sklizak asfalt, s vapnenjačkom bazom, posljedicom štednje u proizvodnji. Zbog toga automobili s ljetnim gumama, pogotovo u ranim jutarnjim satima kad je hladan asfalt često orošen, lako postaju dinamički nestabilni, zanose se, ulaze u 'smrtonosnu piruetu', slijeću s ceste, upozorava Marušić.
Takav je automobil jednako, pogibeljno nesiguran ako u prtljažniku ima ili nema paket lanaca, jednak je rizik da neće zakočiti te naletjeti na drugo vozilo ili pješaka, sletjeti s ceste. Ako u prtljažniku nisu lanci vozač riskira plaćanje kazne jer "ne koristi zimsku opremu", a ako jesu, tada je "sve po propisu", kaže Marušić i pita se postoji li veći apsurd od ovog i pokazatelj zašto su hrvatske ceste razmjerno 60 posto nesigurnije od EU-ova prosjeka.
Drastična razlika
Zimske gume imaju mekši gazni sloj s velikim udjelom prirodne gume i silike, koji dobro prianjaju na skliskom. Usto je gazna struktura lamelarna, nazubljena, s uzdužnim, poprečnim i kosim dubokim utorima, za poboljšanje drenaže (odvođenja vode i snijega). Razlika svojstava ljetne i zimske gume u zimskim uvjetima je drastična i dubina ljetne gume minimalno pomaže. Zaustavni je put s ljetnim gumama, u zimskim uvjetima, može biti i 100 posto duži nego sa zimskim.
Ako u zimskim uvjetima ispred automobila s ljetnim gumama, koji nema lance u prtljažniku, a pravodobno bi se zaustavio sa zimskim, istrči dijete i usmrti ga, tragičnu bi nesreću izazvao neispravan automobil. U slučaju da je isti automobil, u istim okolnostima, uz ljetne gume imao lance u prtljažniku, jednakom bi dinamikom usmrtio dijete, samo bi se formalno smatrao ispravnim. S ljetnim gumama u zimskim uvjetima podjednako je rizično da ćete izletjeti u provaliju, zanijeti se pod kotače tegljača, ne zaustaviti se pred preprekom itd., s lancima u prtljažniku ili bez njih, naglašava Marušić.
Besmisleno i štetno
Koliko je formulacija o lancima u prtljažniku besmislena i štetna, kao alibi rješenju za formalno ispunjavanje uvjeta potrebne zimske opreme, navodi činjenicu da je vožnja na lancima na brzim cestama, pogotovo autocestama, riskantna i štetna, jer se automobilu otežava upravljivost, a uništava asfaltna podloga, drma podvozje i remeti geometrija kotača. Sam postupak postavljanja lanaca na kotače, uz rub ceste, često i na kolniku, vrlo je zahtjevan, za mnoge neizvediv i opasan. Lanci pomažu samo na dubokom snijegu, kad bolja svojstva imaju 'automobilske čarape' (AutoSock), koja se neusporedivo lakše postavljaju, ne oštećuju kolnik i podvozje, a nisu predviđene pravilnikom.
Kad bi u zimskim uvjetima svi automobili u Hrvatskoj vozili na zimskim gumama, rizik nesreća smanjio bi se više od 50 posto, zaključuje Marušić.
