Golemu pozornost javnosti izazvala je najava da će Europska unija od 2035. zabraniti proizvodnju automobila koje pokreću benzin ili dizel, pa bi se mogla kupiti samo nova električna vozila. No, primjena odluke je, nakon burnih reakcija, posebno u zemljama s najrazvijenijom automobilskom industrijom poput Njemačke, odmah i odgođena. Građani u većini nisu protiv prelaska na električna vozila, no pitanje je koliko njih će si to moći priuštiti, piše HRT.
"Budućnost Forda električni su automobili s vrlo jasnim i preciznim planom za potpunu elektrifikaciju naših vozila", rekao je za Dnevnik HRT-a Gunnar Herrmann, predsjednik Uprave Ford Njemačka.
'Ako ne bude puno skuplje, ja sam za'
No, u Hrvatskoj standard građana nije takav da bi mogli masovno priuštiti si električne automobile.
"Mislim da nema još dovoljno punionica u Hrvatskoj i standard hrvatskih građana još nije na tom nivou. Ako iskopavaju rudu za baterije litija i dalje se radi onečišćenje tako da nisam siguran što je tu bolje s ekološke strane. A što se tiče prelaska na električna vozila ako ne bude puno skuplje, ja sam za", kazao je jedan građanin za HRT.
Električni automobil u prosjeku stoji tridesetak tisuća eura. A država godišnje kupnju takvih vozila subvencionira sa samo 13 milijuna eura. Kupci poticaje iskoriste istog trena.
"Ako se poticaji prošire iz Ministarstva gospodarstva, konkretno iz Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva financija dakle kroz fiskalne poticaje i time se otvori mogućnost da kupci kupe električna vozila kroz cijelu godinu, dakle svih 365 dana sigurno je da će prodaja tog segmenta kategorija tih vozila porasti", smatra Tomislav Miletić, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK.
Nedostajat će kvalitetnih automehaničara
Neki stručnjaci smatraju da bi nam prelaskom na električne automobile zaprijetio "efekt Havane", što znači da bismo uglavnom popravljali stare benzinske i dizelske motore.
"Već sada je u principu problem s kvalitetnim automehaničarima i mislim da će nastati problem kada nastane potpuna elektrifikacija 2035. godine, mislim da će nedostajati kvalitetnih ljudi u svakom slučaju", kaže automehaničar Dalibor Hasija.
Potencijalni problemi su i zbrinjavanje starih električnih baterija te osiguravanje dovoljno električne energije za sva ta vozila.
"Problem je od kuda tu struju izvući. Mi moramo sagraditi još najmanje dva reaktora kao u nuklearnoj elektrani Krško da bi mogli sve automobile u Hrvatskoj, ako oni budu električni napuniti električnom energijom, to je gotovo nemoguće", kazao je prometni stručnjak Goran Husinec.
