Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Golemu pozornost javnosti izazvala je najava da će Europska unija od 2035. zabraniti proizvodnju automobila koje pokreću benzin ili dizel, pa bi se mogla kupiti samo nova električna vozila. No, primjena odluke je, nakon burnih reakcija, posebno u zemljama s najrazvijenijom automobilskom industrijom poput Njemačke, odmah i odgođena. Građani u većini nisu protiv prelaska na električna vozila, no pitanje je koliko njih će si to moći priuštiti,<ulink url="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/proizvodaci-automobila-tvrde-buducnost-je-elektricna-no-mogu-li-si-to-gradani-priustiti--10644737"> piše HRT</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Budućnost Forda električni su automobili s vrlo jasnim i preciznim planom za potpunu elektrifikaciju naših vozila", rekao je za Dnevnik HRT-a Gunnar Herrmann, predsjednik Uprave Ford Njemačka.</para><hmn:article id="63904ace-4e56-11ed-b98e-a231d162b0c6" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Ako ne bude puno skuplje, ja sam za' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, u Hrvatskoj standard građana nije takav da bi mogli masovno priuštiti si električne automobile.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da nema još dovoljno punionica u Hrvatskoj i standard hrvatskih građana još nije na tom nivou. Ako iskopavaju rudu za baterije litija i dalje se radi onečišćenje tako da nisam siguran što je tu bolje s ekološke strane. A što se tiče prelaska na električna vozila ako ne bude puno skuplje, ja sam za", kazao je jedan građanin za HRT.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Električni automobil u prosjeku stoji tridesetak tisuća eura. A država godišnje kupnju takvih vozila subvencionira sa samo 13 milijuna eura. Kupci poticaje iskoriste istog trena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se poticaji prošire iz Ministarstva gospodarstva, konkretno iz Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva financija dakle kroz fiskalne poticaje i time se otvori mogućnost da kupci kupe električna vozila kroz cijelu godinu, dakle svih 365 dana sigurno je da će prodaja tog segmenta kategorija tih vozila porasti", smatra Tomislav Miletić, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK.</para><heading2>Nedostajat će kvalitetnih automehaničara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki stručnjaci smatraju da bi nam prelaskom na električne automobile zaprijetio "efekt Havane", što znači da bismo uglavnom popravljali stare benzinske i dizelske motore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Već sada je u principu problem s kvalitetnim automehaničarima i mislim da će nastati problem kada nastane potpuna elektrifikacija 2035. godine, mislim da će nedostajati kvalitetnih ljudi u svakom slučaju", kaže automehaničar Dalibor Hasija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potencijalni problemi su i zbrinjavanje starih električnih baterija te osiguravanje dovoljno električne energije za sva ta vozila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je od kuda tu struju izvući. Mi moramo sagraditi još najmanje dva reaktora kao u nuklearnoj elektrani Krško da bi mogli sve automobile u Hrvatskoj, ako oni budu električni napuniti električnom energijom, to je gotovo nemoguće", kazao je prometni stručnjak Goran Husinec.</para><hmn:article id="883313ca-7a99-11ec-af83-1671d7f67643" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Mogu li Hrvati sebi priuštiti električne automobile? Stručnjaci se pribojavaju 'efekta Havane', a tu su i drugi problemi &apos;Mi moramo sagraditi još najmanje dva reaktora kao u nuklearki Krško da bi mogli sve automobile, ako oni budu električni, napuniti električnom energijom&apos;, kaže prometni stručnjak Goran Husinec Golemu pozornost javnosti izazvala je najava da će Europska unija od 2035. zabraniti proizvodnju automobila koje pokreću benzin ili dizel, pa bi se mogla kupiti samo nova električna vozila. No, primjena odluke je, nakon burnih reakcija, posebno u zemljama s najrazvijenijom automobilskom industrijom poput Njemačke, odmah i odgođena. Građani u većini nisu protiv prelaska na električna vozila, no pitanje je koliko njih će si to moći priuštiti, piše HRT."Budućnost Forda električni su automobili s vrlo jasnim i preciznim planom za potpunu elektrifikaciju naših vozila", rekao je za Dnevnik HRT-a Gunnar Herrmann, predsjednik Uprave Ford Njemačka.'Ako ne bude puno skuplje, ja sam za' No, u Hrvatskoj standard građana nije takav da bi mogli masovno priuštiti si električne automobile."Mislim da nema još dovoljno punionica u Hrvatskoj i standard hrvatskih građana još nije na tom nivou. Ako iskopavaju rudu za baterije litija i dalje se radi onečišćenje tako da nisam siguran što je tu bolje s ekološke strane. A što se tiče prelaska na električna vozila ako ne bude puno skuplje, ja sam za", kazao je jedan građanin za HRT.Električni automobil u prosjeku stoji tridesetak tisuća eura. A država godišnje kupnju takvih vozila subvencionira sa samo 13 milijuna eura. Kupci poticaje iskoriste istog trena."Ako se poticaji prošire iz Ministarstva gospodarstva, konkretno iz Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva financija dakle kroz fiskalne poticaje i time se otvori mogućnost da kupci kupe električna vozila kroz cijelu godinu, dakle svih 365 dana sigurno je da će prodaja tog segmenta kategorija tih vozila porasti", smatra Tomislav Miletić, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK.Nedostajat će kvalitetnih automehaničaraNeki stručnjaci smatraju da bi nam prelaskom na električne automobile zaprijetio "efekt Havane", što znači da bismo uglavnom popravljali stare benzinske i dizelske motore."Već sada je u principu problem s kvalitetnim automehaničarima i mislim da će nastati problem kada nastane potpuna elektrifikacija 2035. godine, mislim da će nedostajati kvalitetnih ljudi u svakom slučaju", kaže automehaničar Dalibor Hasija.Potencijalni problemi su i zbrinjavanje starih električnih baterija te osiguravanje dovoljno električne energije za sva ta vozila."Problem je od kuda tu struju izvući. Mi moramo sagraditi još najmanje dva reaktora kao u nuklearnoj elektrani Krško da bi mogli sve automobile u Hrvatskoj, ako oni budu električni napuniti električnom energijom, to je gotovo nemoguće", kazao je prometni stručnjak Goran Husinec. OGROMNA PROMJENA OD 2035.? 

OGROMNA PROMJENA OD 2035.?

Mogu li Hrvati sebi priuštiti električne automobile? Stručnjaci se pribojavaju 'efekta Havane', a tu su i drugi problemi

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljetna je sezona, što u Hrvatskoj znači i navala turista. Svakoga dana tako možemo slušati o kilometarskim kolonama na našim autocestama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je o ovog vikenda kolona na A1 autocesti dosezala i do 13 kilometara. To i ne čudi s obzirom da su iz Hrvatskih autocesta objavili kako su već sad premašili promet iz srpnja iz rekordne 2019. godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No velike gužve nisu samo na autocesti, nego i na punionicama za električna vozila. Kao što znamo automobili na struju se u bogatijim zemljama prodaju puno bolje nego u Hrvatskoj. Primjerice, dok kod nas oni čine tek jedva 3 posto prodaje novih vozila, u Norveškoj 64 posto svih vozila na cesti vozi na struju.</para><heading2>Šest punionica, desetak automobila</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I što se onda dogodi kada svi ti električni automobili krenu put hrvatskog Jadrana? Gužve, a upravo su jednoj takvoj svjedočili prlaznici u Otočcu. Zašto u Otočcu? Zato jer se ondje nalazi šest Teslinih brzih punionica, poznatijih kao Superchargeri. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako se ondje ovoga vikenda stvorila kolona od nekoliko desetaka Teslinih modela koji su čekali na svoje punjenje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj trenutačno postoje 44 brza punjača za električna vozila na kojima se može puniti Tesla, na osam lokacija. Tesla cijelo vrijeme širi broj svojih punionica, a vlasnicima zemljišta nude besplatno postavljanje u zamjenu za zemljište na kojima se one mogu postaviti. </para><columns><column size="1"><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/prometnezgode/videos/1113762362683255"/></column></columns><heading2>Potencijalni problem</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Superchargere održava Tesla, pa za vlasnika zemljišta nema dodatnih poslova održavanja ni brige. U Tesli dodaju da oni sami upravljaju s izgradnjom, nadzorom i održavanjem Superchargera na lokaciji klijenata. Inače, Tesla u Europi broji 6039 punjača na 601 lokaciji te se hvali kako je povezala kontinent od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U HEP-u kažu kako je u Hrvatskoj sasvim dovoljan broj punionica s obzirom na potražnju, odnosno na broj registriranih električnih vozila u Hrvatsku. No to i dalje nije odgovor na potencijalni problem koji bi svakog ljeta mogao biti sve izraženiji - što kada u Hrvatsku nahrle brojni stranci sa svojim automobilima na struju. Oni sigurno ne žele provesti pola svog godišnjeg odmora čekajući na redu za punjenje. </para>

Šest punionica, a vozila daleko više: Pogledajte kakav se red stvorio u Otočcu i svi čekaju za isto U Otočcu se ovoga vikenda stvorila kolona od nekoliko desetaka Teslinih modela koji su čekali na svoje punjenje  Ljetna je sezona, što u Hrvatskoj znači i navala turista. Svakoga dana tako možemo slušati o kilometarskim kolonama na našim autocestama. Tako je o ovog vikenda kolona na A1 autocesti dosezala i do 13 kilometara. To i ne čudi s obzirom da su iz Hrvatskih autocesta objavili kako su već sad premašili promet iz srpnja iz rekordne 2019. godine. No velike gužve nisu samo na autocesti, nego i na punionicama za električna vozila. Kao što znamo automobili na struju se u bogatijim zemljama prodaju puno bolje nego u Hrvatskoj. Primjerice, dok kod nas oni čine tek jedva 3 posto prodaje novih vozila, u Norveškoj 64 posto svih vozila na cesti vozi na struju.Šest punionica, desetak automobilaI što se onda dogodi kada svi ti električni automobili krenu put hrvatskog Jadrana? Gužve, a upravo su jednoj takvoj svjedočili prlaznici u Otočcu. Zašto u Otočcu? Zato jer se ondje nalazi šest Teslinih brzih punionica, poznatijih kao Superchargeri. Tako se ondje ovoga vikenda stvorila kolona od nekoliko desetaka Teslinih modela koji su čekali na svoje punjenje. U Hrvatskoj trenutačno postoje 44 brza punjača za električna vozila na kojima se može puniti Tesla, na osam lokacija. Tesla cijelo vrijeme širi broj svojih punionica, a vlasnicima zemljišta nude besplatno postavljanje u zamjenu za zemljište na kojima se one mogu postaviti. Potencijalni problemSuperchargere održava Tesla, pa za vlasnika zemljišta nema dodatnih poslova održavanja ni brige. U Tesli dodaju da oni sami upravljaju s izgradnjom, nadzorom i održavanjem Superchargera na lokaciji klijenata. Inače, Tesla u Europi broji 6039 punjača na 601 lokaciji te se hvali kako je povezala kontinent od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu.U HEP-u kažu kako je u Hrvatskoj sasvim dovoljan broj punionica s obzirom na potražnju, odnosno na broj registriranih električnih vozila u Hrvatsku. No to i dalje nije odgovor na potencijalni problem koji bi svakog ljeta mogao biti sve izraženiji - što kada u Hrvatsku nahrle brojni stranci sa svojim automobilima na struju. Oni sigurno ne žele provesti pola svog godišnjeg odmora čekajući na redu za punjenje.  SLIKA BUDUĆNOSTI? 

SLIKA BUDUĆNOSTI?

Šest punionica, a vozila daleko više: Pogledajte kakav se red stvorio u Otočcu i svi čekaju za isto

<para>
Dio tog paketa su i izmjene direktive o energetskim svojstvima zgrada koje bi trebale osigurati da parkirna mjesta ispred stambenih i nestambenih zgrada ubuduće imaju 'utičnice' za automobile na struju, <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NOVA-PRAVILA-Parkiralista-uz-zgrade-morat-ce-imati-uticnice-za-elektricne-automobile?meta_refresh=true">piše Novi list</ulink>.
</para>
<heading2>Neke članice suzdržane, među njima i Hrvatska</heading2>
<para>
Prema tom prijedlogu, u novim nestambenim zgradama s više od deset parkirnih mjesta, barem jedno mjesto moralo bi od 2025. godine biti opremljeno priključnim mjestom za punjenje, a isto bi vrijedilo i za nestambene zgrade koje idu u veliku obnovu. Jedini izuzetak mogle bi biti zgrade koje su u vlasništvu ili ih koriste mala i srednja poduzeća. Sličan uvjet vrijedio bi i za stambene zgrade: u novima s više od deset parkirnih mjesta ili starima koje idu u opsežnu obnovu, morali bi biti provedeni vodovi za punjenje električnih auta, odnosno tehnička priprema za instaliranje 'utičnice'.</para>
<para>No, ti su prijedlozi Europske komisije naišli na suzdržanost pojedinih članica, uključujući i Hrvatsku koja je, kako doznaje Novi list, zatražila da se uzme u obzir gospodarsko stanje svake članice te mogući utjecaj na kućanstva i građevinski sektor.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="eaf98786-b1c3-11eb-9b39-0242ac14002b"/>
<heading2>Uvaženi i hrvatski prigovori pa ublaženi strogi uvjeti</heading2>
<para>
Hrvatski predstavnici u radnim skupinama koje razmatraju ovaj prijedlog istaknuli su da su na ovdašnjim cestama uglavnom vozila starija nego u razvijenijim članicama EU-a, da je kupovna moć slabija te se rjeđe kupuju novi automobili. Stoga hrvatska strana napominje da fiksni broj mjesta za punjenje, predviđen izmjenom direktive, treba prilagoditi hrvatskom standardu.</para>
<para>Novi uvjeti, koji uključuju i veće iskorištavanje tehnologije u zgradama, mogli bi utjecati na poskupljenje gradnje, upozorila je, među ostalim, Hrvatska u svom stajalištu.</para>
<para>Hrvatska je stoga tražila da se prijedlog direktive izmijeni, što je, prema neslužbenim informacijama, u međuvremenu i učinjeno, pa su strogi uvjeti ponešto ublaženi.</para>
<para>Tako je predloženo da se mjesta za punjenje ili vodovi moraju osigurati samo kada obnova zgrade uključuje i radove na elektroinstalacijama ili parkiralištu, a uvjeti bi vrijedili samo za one zgrade koje doista imaju vlastito parkiralište, piše Novi list. To znači da parkirna mjesta moraju biti unutar zgrade ili vezana za zgradu, a parking i zgrada moraju imati istog vlasnika.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3d2e14b2-92bc-11eb-a33f-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>U Hrvatskoj registrirano 856 električnih vozila</heading2>
<para>
"Tražili smo prilagodbu direktive našim uvjetima jer ne želimo opteretiti građane i građevinarstvo", kažu u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te napominju da Hrvatska nije usamljena u svojim primjedbama te bi se mogla izboriti za još neke izmjene.</para>
<para>U Ministarstvu kažu je to posebno važno kada je u pitanju obnova zgrada, jer će nove uvjete, kakvi god bili, biti jednostavnije ispuniti kod gradnje novih zgrada, nego obnove starih.</para>
<para>Inače, u Hrvatskoj je lani bilo registrirano 856 vozila koja koriste napajanje električnom energijom iz vanjskih izvora. Od toga je bilo 299 osobnih vozila, 55 teretnih, 250 mopeda, 183 motocikla, tri autobusa, 66 traktora i necestovnih pokretnih strojeva. Za njih je na raspolaganju bilo 126 javnih punionica.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c84d8508-b1c2-11eb-9a6c-0242ac140020"/>

Parkirališta uz zgrade imat će "utičnice" za električne automobile 

Dio tog paketa su i izmjene direktive o energetskim svojstvima zgrada koje bi trebale osigurati da parkirna mjesta ispred stambenih i nestambenih zgrada ubuduće imaju 'utičnice' za automobile na struju, piše Novi list.

Neke članice suzdržane, među njima i Hrvatska

Prema tom prijedlogu, u novim nestambenim zgradama s više od deset parkirnih mjesta, barem jedno mjesto moralo bi od 2025. godine biti opremljeno priključnim mjestom za punjenje, a isto bi vrijedilo i za nestambene zgrade koje idu u veliku obnovu. Jedini izuzetak mogle bi biti zgrade koje su u vlasništvu ili ih koriste mala i srednja poduzeća. Sličan uvjet vrijedio bi i za stambene zgrade: u novima s više od deset parkirnih mjesta ili starima koje idu u opsežnu obnovu, morali bi biti provedeni vodovi za punjenje električnih auta, odnosno tehnička priprema za instaliranje 'utičnice'.
No, ti su prijedlozi Europske komisije naišli na suzdržanost pojedinih članica, uključujući i Hrvatsku koja je, kako doznaje Novi list, zatražila da se uzme u obzir gospodarsko stanje svake članice te mogući utjecaj na kućanstva i građevinski sektor.


Uvaženi i hrvatski prigovori pa ublaženi strogi uvjeti

Hrvatski predstavnici u radnim skupinama koje razmatraju ovaj prijedlog istaknuli su da su na ovdašnjim cestama uglavnom vozila starija nego u razvijenijim članicama EU-a, da je kupovna moć slabija te se rjeđe kupuju novi automobili. Stoga hrvatska strana napominje da fiksni broj mjesta za punjenje, predviđen izmjenom direktive, treba prilagoditi hrvatskom standardu.
Novi uvjeti, koji uključuju i veće iskorištavanje tehnologije u zgradama, mogli bi utjecati na poskupljenje gradnje, upozorila je, među ostalim, Hrvatska u svom stajalištu.
Hrvatska je stoga tražila da se prijedlog direktive izmijeni, što je, prema neslužbenim informacijama, u međuvremenu i učinjeno, pa su strogi uvjeti ponešto ublaženi.
Tako je predloženo da se mjesta za punjenje ili vodovi moraju osigurati samo kada obnova zgrade uključuje i radove na elektroinstalacijama ili parkiralištu, a uvjeti bi vrijedili samo za one zgrade koje doista imaju vlastito parkiralište, piše Novi list. To znači da parkirna mjesta moraju biti unutar zgrade ili vezana za zgradu, a parking i zgrada moraju imati istog vlasnika.

   

U Hrvatskoj registrirano 856 električnih vozila

"Tražili smo prilagodbu direktive našim uvjetima jer ne želimo opteretiti građane i građevinarstvo", kažu u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te napominju da Hrvatska nije usamljena u svojim primjedbama te bi se mogla izboriti za još neke izmjene.
U Ministarstvu kažu je to posebno važno kada je u pitanju obnova zgrada, jer će nove uvjete, kakvi god bili, biti jednostavnije ispuniti kod gradnje novih zgrada, nego obnove starih.
Inače, u Hrvatskoj je lani bilo registrirano 856 vozila koja koriste napajanje električnom energijom iz vanjskih izvora. Od toga je bilo 299 osobnih vozila, 55 teretnih, 250 mopeda, 183 motocikla, tri autobusa, 66 traktora i necestovnih pokretnih strojeva. Za njih je na raspolaganju bilo 126 javnih punionica.

 I HRVATSKA SE MORA PRILAGODITI: 

I HRVATSKA SE MORA PRILAGODITI:

Parkirališta uz zgrade imat će "utičnice" za električne automobile

<para>City Center one prvi je shopping centar u Hrvatskoj koji svojim posjetiteljima omogućuje da napune svoje električne automobile, i to potpuno besplatno. Uvođenjem e-punionica City Center one shopping centri u Zagrebu i Splitu doprinose smanjenju potrošnje fosilnih goriva te štetnih emisija CO2 u okoliš te daju svoj doprinos i poticaj zelenoj vožnji i čišćem okolišu.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="909736c6-92b0-11eb-a035-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Punionicu potražite u garaži vašega City Centera one, a ovisno o tipu vozila i istrošenosti baterije električni automobil će biti spreman za vožnju za svega sat do dva vremena. A to je idealna prilika za posjetiti vaše omiljene trgovine i uživati u ukusnom ručku u nekom od brojnih novootvorenih restorana s odličnom ponudom kuhinja iz cijeloga svijeta.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8e7a56a2-92b0-11eb-8c3d-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Identifikacijsku RFID karticu s kojom možete pristupiti punionici potražite na mjestu za informacije City Centera one te slijedite jednostavne upute za punjenje. Uz RFID kartice, a u suradnji s Hrvatskim Telekomom, posjetiteljima City Centera one uskoro će biti omogućen pristup e-punionici SMS-om te kroz mobilnu aplikaciju kako bi punjenje bilo još jednostavnije i praktičnije.</para>
<para>Ugodnu, sretnu i zelenu vožnju želimo!</para>

Prvi shopping centar s punionicom za električne automobile City Center one prvi je shopping centar u Hrvatskoj koji svojim posjetiteljima omogućuje da napune svoje električne automobile, i to potpuno besplatno. Uvođenjem e-punionica City Center one shopping centri u Zagrebu i Splitu doprinose smanjenju potrošnje fosilnih goriva te štetnih emisija CO2 u okoliš te daju svoj doprinos i poticaj zelenoj vožnji i čišćem okolišu.

   

Punionicu potražite u garaži vašega City Centera one, a ovisno o tipu vozila i istrošenosti baterije električni automobil će biti spreman za vožnju za svega sat do dva vremena. A to je idealna prilika za posjetiti vaše omiljene trgovine i uživati u ukusnom ručku u nekom od brojnih novootvorenih restorana s odličnom ponudom kuhinja iz cijeloga svijeta.

   

Identifikacijsku RFID karticu s kojom možete pristupiti punionici potražite na mjestu za informacije City Centera one te slijedite jednostavne upute za punjenje. Uz RFID kartice, a u suradnji s Hrvatskim Telekomom, posjetiteljima City Centera one uskoro će biti omogućen pristup e-punionici SMS-om te kroz mobilnu aplikaciju kako bi punjenje bilo još jednostavnije i praktičnije.
Ugodnu, sretnu i zelenu vožnju želimo! 

Prvi shopping centar s punionicom za električne automobile

<para> Dojavu o požaru u punionici plina vatrogasci su dobili oko tri sata, rekao je zapovjednik javne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka Boris Banjan za <emphasis>Osijek031</emphasis>.</para>
<para>''Naša dežurna smjena se odmah uputila na mjesto događaja, pokušali su zaustaviti požar koji su zatekli u dijelu terminala za punjenje boca s propan butan plinom to su boce za kućnu uporabu, međutim požar se vrlo brzo proširio na velik dio uskladištenih boca na tom terminalu, boce su letjele par stotina metara u krug, a ima i ugroženih objekata'', rekao je.</para>
<para>//www.youtube.com/embed/BIiwe-YMIjw</para>
<heading2>Vatrogasci se morali povući</heading2>
<para>
Vatrogasci su se morali privremeno povući dok se eksplozije malo ne smire, no čim su dobili mogućnost da priđu vatri počeli su s gašenjem.</para>
<para>Na terminalu je uništena i instalacija plina, ali je velika nesreća ipak na vrijeme zaustavljena, dodaje Banjan.</para>
<heading2>Izbjegnuta velika tragedija</heading2>
<para>
''Najveći su problem bila dva velika spremnika, svaki sa po 80 000 kubika kapaciteta, da su oštećene instalacije na njima-bila bi to puno veća tragedija i nesreća. Na sreću nema stradalih ni ozlijeđenih. Vatrogasci su osigurali dva velika spremnika s mlazevima vode i počeli smo s gašenjem boca koje su gorile, uspjeli smo zasad'', rekao je Banjan.</para>
<para>//www.youtube.com/embed/V6OGh-7Ol6Q</para>
<para>Iako je požar lokaliziran, situacija je još uvijek vrlo ozbiljna i nesigurna.</para>
<para>http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=52065</para>

Snažne eksplozije odjekivale gradom, Osječani uznemireni! Snažne eksplozije uznemirile su u subotu rano ujutro Osječane i stanovnike okolnih mjesta. Naime, izbio je požar u punionici plina u gospodarskoj zoni Antunovac u regionalnom centru Crodux plina. 
 Dojavu o požaru u punionici plina vatrogasci su dobili oko tri sata, rekao je zapovjednik javne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka Boris Banjan za Osijek031.
''Naša dežurna smjena se odmah uputila na mjesto događaja, pokušali su zaustaviti požar koji su zatekli u dijelu terminala za punjenje boca s propan butan plinom to su boce za kućnu uporabu,  međutim požar se vrlo brzo proširio na velik dio uskladištenih boca na tom terminalu, boce su letjele par stotina metara u krug, a ima i ugroženih objekata'', rekao je.
//www.youtube.com/embed/BIiwe-YMIjw
Vatrogasci se morali povući

Vatrogasci su se morali privremeno povući dok se eksplozije malo ne smire, no čim su dobili mogućnost da priđu vatri počeli su s gašenjem.
Na terminalu je uništena i instalacija plina, ali je velika nesreća ipak na vrijeme zaustavljena, dodaje Banjan.
Izbjegnuta velika tragedija

''Najveći su problem bila dva velika spremnika, svaki sa po 80 000 kubika kapaciteta, da su oštećene instalacije na njima-bila bi to puno veća tragedija i nesreća. Na sreću nema stradalih ni ozlijeđenih. Vatrogasci su osigurali dva velika spremnika s mlazevima vode i počeli smo s gašenjem boca koje su gorile, uspjeli smo zasad'', rekao je Banjan.
//www.youtube.com/embed/V6OGh-7Ol6Q
Iako je požar lokaliziran, situacija je još uvijek vrlo ozbiljna i nesigurna.
http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=52065 VIDEO/ FOTO: 

VIDEO/ FOTO:

Snažne eksplozije odjekivale gradom, Osječani uznemireni!

<para>Prva je, naime, postavljena prije tri mjeseca ispred zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu. </para>
<para>"Odlučili smo se na solarnu punionicu jer smo željeli, motivirani ekološkom osviještenosti za smanjenjem emisije štetnih plinova, postići da se električna energija, kojom će se puniti automobili na našoj punionici, proizvodi od obnovljivih izvora energije, a ne fosilnih goriva. Time bi automobili napunjeni na našoj punionici u potpunosti bili 100% CO2 čisti", rekao je prilikom otvorenja ravnatelj škole gospodin Tihomir Tončić . </para>
<para>Postavljena je punionica slovenskog proizvođača firme ETREL, tip standardne brzine punjenja od 3h do 30 minuta. Punionica je opremljena dvjema šuko utičnicama s micro switch prekidačima, dok je registracija korisnika moguća preko bezkontaktne RFID kartice ili mobitelom. Rad punionice upravljan je preko Interneta iz kontrolnog centra koji se nalazi u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Električnu energiju za rad punionice proizvodi fotonaponska centrala snage 1,8 KW.</para>
<heading2>'Zašto smo se odlučili na postavljanje ove punionice?'</heading2>
<para> 
"Uz brigu za zaštitu okoliša i smanjenje emisije štetnih plinova, svjesni smo sve veće primjene električnih vozila u Europskoj Uniji. Svi svjetski renomirani proizvođači automobila već su se uključili u brzi razvoj električnih vozila. Hrvatska je turistička zemlja u koju turisti ne mogu doći svojim električnim vozilom jer ga nemaju gdje puniti te stoga želimo potaknuti odgovorne na promišljanje o potrebi izgradnje mreže punionica električnih vozila diljem Hrvatske. Uz promidžbeni, punionica će biti i edukativnog karaktera jer ćemo naše učenike educirati kako je postaviti i upravljati njome", rekao je Tončić.
 
Za potpuno funkcionalno otvorenje punionice pobrinuo se Citroën, koji je punionicu otvorio svojim modelom C-Zero.</para>

Otvorena prva solarna punionica električnih vozila 
Prva je, naime, postavljena prije tri mjeseca ispred zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu. 
"Odlučili smo se na solarnu punionicu jer smo željeli, motivirani ekološkom osviještenosti za smanjenjem emisije štetnih plinova, postići da se električna energija, kojom će se puniti automobili na našoj punionici, proizvodi od obnovljivih izvora energije, a ne fosilnih goriva. Time bi automobili napunjeni na našoj punionici u potpunosti bili 100% CO2 čisti", rekao je prilikom otvorenja ravnatelj škole gospodin Tihomir Tončić . 
Postavljena je punionica slovenskog proizvođača firme ETREL, tip standardne brzine punjenja od 3h do 30 minuta. Punionica je opremljena dvjema šuko utičnicama s micro switch prekidačima, dok je registracija korisnika moguća preko bezkontaktne RFID kartice ili mobitelom. Rad punionice upravljan je preko Interneta iz kontrolnog centra koji se nalazi u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Električnu energiju za rad punionice proizvodi fotonaponska centrala snage 1,8 KW.
'Zašto smo se odlučili na postavljanje ove punionice?'
 
"Uz brigu za zaštitu okoliša i smanjenje emisije štetnih plinova, svjesni smo sve veće primjene električnih vozila u Europskoj Uniji. Svi svjetski renomirani proizvođači automobila već su se uključili u brzi razvoj električnih vozila. Hrvatska je turistička zemlja u koju turisti ne mogu doći svojim električnim vozilom jer ga nemaju gdje puniti te stoga želimo potaknuti odgovorne na promišljanje o potrebi izgradnje mreže punionica električnih vozila diljem Hrvatske. Uz promidžbeni, punionica će biti i edukativnog karaktera jer ćemo naše učenike educirati kako je postaviti i upravljati njome", rekao je Tončić.
    
Za potpuno funkcionalno otvorenje punionice pobrinuo se Citroën, koji je punionicu otvorio svojim modelom C-Zero. 

Otvorena prva solarna punionica električnih vozila

<para>U procesu smanjenja troškova poslovanja 47 djelatnika ostat će bez posla, a u srijedu su počeli pregovori s radničkim vijećem o zbrinjavanju tehnološkog viška, javlja <emphasis>HRT</emphasis>.</para>
<para>Prema riječima glasnogovornika Igora Čutuka, punionica se zatvara jer je posljednjih godina radila na rubu profitabilnosti i s trećinom kapaciteta.</para>
<para>Pogon će se premjestiti u Zagreb, a Uprava tvrtke Coca-Cola Hrvatska, koja zapošljava više od 600 ljudi, jamči da će se poštovati sve obveze iz kolektivnog ugovora i Zakona o radu.</para>

Coca-Cola zatvara pogon u Solinu! Uprava Coca-Cole je priopćila da zatvara svoj proizvodni pogon u Solinu jer posljednjih godina rade 'na rubu profitabilnosti'. 
U procesu smanjenja troškova poslovanja 47 djelatnika ostat će bez posla, a u srijedu su počeli pregovori s radničkim vijećem o zbrinjavanju tehnološkog viška, javlja HRT.
Prema riječima glasnogovornika Igora Čutuka, punionica se zatvara jer je posljednjih godina radila na rubu profitabilnosti i s trećinom kapaciteta.
Pogon će se premjestiti u Zagreb, a Uprava tvrtke Coca-Cola Hrvatska, koja zapošljava više od 600 ljudi, jamči da će se poštovati sve obveze iz kolektivnog ugovora i Zakona o radu. 

#punionica

Mogu li Hrvati sebi priuštiti električne automobile? Stručnjaci se pribojavaju 'efekta Havane', a tu su i drugi problemi

Mogu li Hrvati sebi priuštiti električne automobile? Stručnjaci se pribojavaju 'efekta Havane', a tu su i drugi problemi

Šest punionica, a vozila daleko više: Pogledajte kakav se red stvorio u Otočcu i svi čekaju za isto

Šest punionica, a vozila daleko više: Pogledajte kakav se red stvorio u Otočcu i svi čekaju za isto

Parkirališta uz zgrade imat će "utičnice" za električne automobile

Parkirališta uz zgrade imat će "utičnice" za električne automobile

Prvi shopping centar s punionicom za električne automobile

Prvi shopping centar s punionicom za električne automobile

Snažne eksplozije odjekivale gradom, Osječani uznemireni!

Snažne eksplozije odjekivale gradom, Osječani uznemireni!

Otvorena prva solarna punionica električnih vozila

Otvorena prva solarna punionica električnih vozila

Coca-Cola zatvara pogon u Solinu!

Coca-Cola zatvara pogon u Solinu!