Vraćanje izumrlih stvorenja u život tema je mnogih znanstveno-fantastičnih filmova. No, napredak u genetici mogao bi taj scenarij pretvoriti u stvarnost. Znanstvenici su već uspješno klonirali ugrožene vrste životinja.
Sada, genetičari, predvođeni Medicinskim fakultetom na Harvardu, pokušavaju oživjeti vunastog mamuta koji je nestao prije četiri tisuće godina. Za ovaj pothvat dobili su i investiciju od čak 15 milijuna dolara, piše CNN.
Cilj nije kloniranje
Zagovornici kažu kako bi oživljavanje vunastog mamuta u izmijenjenom obliku moglo pomoći u obnavljanju krhkog ekosistema arktičke tundre, borbi s klimatskim promjenama i osigurati opstanak ugroženog azijskog slona, s kojim je vunasti mamut u najbližem srodstvu.
Cilj zapravo nije klonirati mamuta - DNK koji su znanstvenici uspjeli izdvojiti ostaje zarobljen u vječnom ledu i stoga je prekrhak i degradiran. Umjesto toga, pomoću genetskog inženjeringa žele stvoriti hodajući hibrid slona i mamuta koji bi se vizualno razlikovao od svog izumrlog pretka.
''Nadamo se da ćemo prve mlade imati u sljedećih 4-6 godina'', rekao je poduzetnik Ben Lamm. On je ujedno i suosnivač tvrtke Colossal koja stoji iza projekta.
''Do 2021. godine to se činilo kao nedostižna stvarnost, ali sada bismo to zaista mogli napraviti. Ovo će sve promijeniti'', rekao je profesor genetike George Church.
(Fosil mamuta izložen u Prirodoslovnom muzeju u Parizu. Izvor: Shutterstock)
Church je predvodnik u području genomike, uključujući i korištenju CRISPR-a, sporne tehnologije za tzv. uređivanje gena.
Istraživački tim analizirao je genome 23 vrste slona i izumrlih mamuta, objasnio je Church. Da bi stvorili novi hibrid, potrebno je napraviti do 50 promjena u genetskom kodu azijskog slona kako bi mogao preživjeti na Arktiku - sloj izolacijskog masnog tkiva od 10 centimetara, pet različitih vrsta dlake i manje noseve.
Protivnici: To nije etično
Ipak, ima i protivnika. Neki znanstvenici smatraju da nije etično koristiti žive slonove kao surogate za genetski modificiranu životinju.
''Imamo vrlo malo znanja o tome kakvi geni čine mamuta mamutom. Ne znamo ni približno dovoljno'', rekao je Love Dalén, profesor evolucijske genetike.
''Recimo da ovo uspije i da ne bude groznih posljedica i da surogat slonice ne ugine. Ideja da oživimo mamute i vratimo ih na Arktik, dakle, modificirate to područje da postane bolje mjesto za skladištenje ugljika. S tim aspektom imam puno problema'', kazala je evolucijska biologinja i specijalistica za mamute Prirodoslovnog muzeja u Londonu, Tori Herridge.
Lamm je istaknuo da ne postoji pritisak da se od ovog projekta zaradi.
''Fascinirana sam ovime i ljudima koji su tehnološki odvažni, moguće je da će to napraviti pozitivnu razliku'', zaključila je Herridge.
