Znanstvenici iz njemačkog Društva za istraživanje aerosola napisali su otvoreno pismo kancelarki Angeli Merkel i ministru zdravstva Jensu Spahnu u kojem objašnjavaju da se prenošenje virusa događa skoro isključivo u zatvorenim prostorijama. Tim su pismo htjeli objasniti da mjere kojima se ograničavaju susreti ljudi na otvorenom, šetnje ili najavljuje policijski sat šalju pogrešnu poruku da opasnost vreba vani te se time povećava vjerojatnost da se ljudi susreću u privatnim kućama i stanovima, gdje je opasnost najveća, piše DW.
"Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. Cirkulacija zraka na otvorenom je mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje“, objašnjava Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.
I virusolog Aleksander Kekule sličnog je mišljenja, ali nadodaje da to vrijedi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol.
I druge studije pokazuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska, tako jedno kinesko istraživanje pokazalo oda od čak 7.324 slučaja zaraze – samo u jednom slučaju prijenos se dogodio na otvorenom.
A vjetar je tu naš saveznik, ističu stručnjaci, te što je vjetrovitije, to će prije biti razbijeni oblaci aerosola koje čovjek proizvodi.
Tako Gerhard Scheuch, fizičar i istraživač aerosola objašnjava kako je praktično nemoguće da primjerice na nekoj livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe.
Osvrnuli su se i na bavljenje sportom na otvorenom. Tako Birgit Wehner, istraživačica aerosola s Instituta Leibnitz objašnjava da recimo prilikom trčanja treba isto držati razmak od metar i pol all ako neko samo protrči pored vas, čak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak.
Gerhard Scheuc ne vidi problem ni u momčadskim sportovima poput nogometa, dodajući da problem nastaje kad se koriste svlačionice ili WC te se oni moraju dobro provjetravati.
A na pitanje imaju li maska na otvorenom smisla znanstvenici poručuju da imaju, ali ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima. „Ili kad ste na autobusnoj stanici, ili u nekom redu, onda maska ima smisla“, zaključuje Wehner, piše DW.
