Naša zvijezda, Sunce, izvor je života, svjetlosti i topline koji pokreće gotovo sve procese na Zemlji. Međutim, što bi se dogodilo da taj temelj našeg postojanja iznenada eksplodira u kataklizmičnoj supernovi? 

Iako je važno naglasiti da je takav scenarij znanstveno nemoguć, zaranjanje u ovu hipotezu otkriva fascinantnu i zastrašujuću sliku kozmičkih sila. 

Hipotetska eksplozija: Uništenje u 8 minuta

Da Sunce nekim čudom eksplodira, posljedice ne bismo osjetili odmah. Budući da se nalazi na udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara, svjetlosti i gravitaciji trebalo bi otprilike 8 minuta i 20 sekundi da stignu do nas. Tih osam minuta živjeli bismo u potpunom neznanju, dok bi se prema nama kretao val uništenja gotovo brzinom svjetlosti.

Tihi ubojica: Neutrini stižu prvi

Prvi glasnici katastrofe ne bi bili ni bljesak ni toplina, već nevidljive čestice – neutrini. Iako kroz naša tijela svake sekunde prolaze bilijuni solarnih neutrina bez ikakvog učinka, supernova bi oslobodila deseterostruko kvadrilijuna puta više ovih čestica s neusporedivo većom energijom. 

Taj nezaustavljivi val prošao bi kroz cijeli planet i "skuhao" sva živa bića iznutra u djeliću sekunde. Činjenica da neutrini mogu proći kroz materiju znači da ne bi bilo spasa ni na tamnoj strani Zemlje, onoj okrenutoj od Sunca. 

Znanstvenici su prilikom promatranja supernove 1987A detektirali neutrine nekoliko sati prije vidljive svjetlosti eksplozije, što je potvrdilo da bi nas tihi ubojica uništio i prije nego što bismo uopće vidjeli bljesak na nebu.

Vatrena stihija i kraj Sunčevog sustava

Nakon udara neutrina, stigao bi i sam udarni val eksplozije. Strana Zemlje okrenuta Suncu bila bi trenutačno isparena, a planet bi se zagrijao na temperaturu oko 15 puta višu od trenutačne površine Sunca. 

Unutarnji planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Mars – bili bi također potpuno uništeni. Bez gravitacijske sile Sunca koja bi ih držala na okupu, ostaci planeta i čitavog Sunčevog sustava bili bi odbačeni u međuzvjezdani prostor kao hladni i beživotni objekti.

Znanstvena stvarnost: Zašto naše Sunce nije tempirana bomba

Srećom, scenarij supernove za naše Sunce pripada isključivo domeni znanstvene fantastike. Sunce je, naime, zvijezda G-tipa, poznata i kao žuti patuljak, i jednostavno nema dovoljnu masu za takav eksplozivan kraj. 

Supernove su sudbina rezervirana za zvjezdane divove, one koji su najmanje osam do deset puta masivniji od našeg Sunca. Takve zvijezde svoj život završavaju kolapsom jezgre i moćnom eksplozijom koja raspršuje teške elemente po svemiru.

Naše Sunce, s druge strane, čeka puno mirniji, ali konačan kraj. Ono neće eksplodirati, već će se polako ugasiti tijekom milijardi godina. Neće postati ni neutronska zvijezda, a kamoli crna rupa, već će se pretvoriti u ostatak zvijezde poznat kao bijeli patuljak.