Na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informatike studenti su organizirali tradicionalni turnir u videoigrama. No tradicionalna su još i razmišljanja jer se smatra da videoigre loše utječu na čovjeka. Nije to uvijek tako. Uostalom, u svijetu videoigara vrti se i velik novac.
Najčešća dob aktivnog igrača videoigara, takozvanog gamera nije 8, već 33 godine.
Studentske ekipe na turniru, osim zabave, znaju da je to industrija koja je preuzela globalno tržište i u kojoj se zaradi čak triput više nego u filmskoj i glazbenoj industriji zajedno.
"Zarada je puno veća nego na filmovima, oko 180 milijardi dolara godišnje", kaže Časlav Livada, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Osijeku.
No videogire su mnogima i dalje novina, a novo kod mnogih izaziva strah i paniku. Tako je bilo i nakon pojave televizije ili rock'n'rolla za koje se govorilo da su izvor zla. Stručnjaci tvrde suprotno: gamerise igranjem razvijaju. Poput sviranja klavira, obje polutke mozga su aktivne. Razvija se motorika, uči se jezik, sklapaju se prijateljstva, razvija se multitasking, ali i timski rad. Uči se nositi s uspjehom i neuspjehom.
"Agresivna igrica može naučiti dijete, ako ima određeno vođenje, kako svoju agresiju izbaciti na socijalno prihvatljiv način", objasnila je profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku . No treba pripaziti jer za računalom se baš ne smije sjediti satima.
Za igricama su poludjeli i švedski umirovljenici. Napravili su svoj klan i nazvali se opasnim imenom "Srebrni snajperi". Pobjeđuju desetljećima mlađe od sebe i tvrde da - uživaju.
No kako su igre unosan posao, na osječkom su fakultetu pokrenuli su kolegij programiranja igara i, gle čuda, studenti su već počeli izrađivati igre i to za tvrtke izvan Hrvatske. Rade za cijeli svijet.
Je li to onaj posao za osam tisuća eura o kojem je govorila bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović? "Da, da, svakako", odgovorio je kroz smijeh profesor Livada.
