Broj zaraženih hepatitisom u stalnom je porastu, a više od 325 milijuna inficiranih nije svjesno toga da su nositelji virusa ili nemaju pristup lijekovima koji su im od životne važnosti, stoji u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u petak.
U prvome globalnom izvješću o ovoj zaraznoj bolesti WHO navodi da su milijuni ljudi zaraženi virusom hepatitisa u opasnosti od postupnog razvoja kroničnih bolesti jetara, karcinoma i od preuranjene smrti te da je neophodno potrebno što prije poduzeti testiranja i odgovarajuće liječenje.
"Virusni hepatitis postao je velik problem i izazov za zdravstvene radnike koji zahtijeva hitnu akciju", rekla je direktorica WHO-a Margaret Chan.
Većina slučajeva hepatitisa izazvana je virusima koji napadaju jetru, a označeni su slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Od navedenih tipova virusa hepatitisa najčešći su i najopasniji hepatitis tipa B i hepatitis C, koji su odgovorni za 96 posto smrtnih ishoda. Stanje dodatno komplicira činjenica da se, poput mnogih drugih bolesti jetre, često otkrivaju kad su već u uznapredovaloj fazi. Pacijent često nema simptoma ili su oni sasvim blagi i mogu se pripisati raznim virozama i prehladama.
Hepatitis C može biti akutna ili kronična bolest. Akutna se vrlo rijetko dijagnosticira jer je bez simptoma i pacijent se u potpunosti oporavi. No kod 80 posto zaraženih akutna se bolest razvije u kroničnu bolest jetre iz čega se razvijaju ciroza ili karcinom. Kod velike većine pacijenata bolest se otkriva slučajno, pri rutinskoj kontroli krvi. Zato se ovo oboljenje i naziva "tihi ubojica".
Hepatitisom B i C moguće se zaraziti tijekom porođaja (prijenos s majke na dijete), spolnim odnosom sa zaraženim partnerom, dijeljenjem igala, šprica i ostale opreme za injiciranje droga, dijeljenjem pribora za osobnu higijenu sa zaraženom osobom (npr. četkica za zube ili grickalica), direktnim kontaktom s krvi ili otvorenim ranama zaražene osobe te izlaganjem krvi ubodom na iglu i ostalim oštrim instrumentima.
Osobe zaražene hepatitisom B do kraja života moraju uzimati terapiju interferonom, lamivudinom i adefovirom.
Hepatitis C liječi se relativno brzo, ukoliko se na vrijeme otkrije, no globalni je problem to što su lijekovi za ovu bolest nekim pacijentima nedostupni jer su iznimno skupi.
Direktor Odjela WHO-a za globalni program liječenja HIV-a i hepatitisa Gottfried Hirnschall kazao je da ova svjetska institucija surađuje s vladama, proizvođačima lijekova i tvrtkama koje se bave dijagnostikom na jednostavnijem pristupu lijekovima onima kojima su potrebni.
"Prepoznajući gorući problem sve više zemalja u svijetu omogućuje potrebitima pristup liječenju. Dijagnostički test stoji manje od jednog dolara, a lijek za hepatitis C manje od 200 dolara", kazao je.
Tijekom 2015. od virusnog hepatitisa smrtno je stradalo 1,34 milijuna ljudi, što je brojka koja se može usporediti s brojem umrlih od posljedica tuberkuloze i HIV-a ili AIDS-a. Razlika je u tome što je broj umrlih od tuberkuloze i AIDS-a u opadanju, a broj onih koji umiru od posljedica hepatitisa sve je veći. Po podacima WHO-a od 2000. ta je brojka porasla za 22 posto.
U 2015. evidentirano je 1,75 milijuna novozaraženih hepatitisom C, što povećava globalnu brojku na 71 milijun. Stručnjaci za to okrivljuju nedostupnost liječenju i korištenje kontaminiranih igala.
Broj zaraženih hepatitisom B je u opadanju zahvaljujući cijepljenju već u dojenačkoj dobi ili ranijem djetinjstvu, izvješćuje WHO. Cjepivo protiv hepatitisa B dostupno je od 1982. Njegova učinkovitost u sprečavanju infekcije i razvoja kronične bolesti i raka jetre je 95 posto.
