Apsolutna senzacija ne krije se u naslovu članka objavljenog prije nekoliko dana u Natura Croatica, nego u prvom sljedećem redu, tamo gdje stoji ime i prezime autora znanstvenika i adresa njegove znanstvene institucije.
Sebastian Ćato, Srednja strukovna škola…! Koautor Dean Zagorac iz Slovenije…
Tek tinejdžer, 17-godišnjak, a znanstveni žurnal Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Natura Croatica već mu je objavio članak naslova " Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia".
U zemlji u kojoj se nemali broj relativno razvikanih imena tijekom višedesetljetne akademske karijere ne može pohvaliti s previše baš pravih, pravcatih otkrića iz znanosti, Sebastian Ćato objavio je pronalazak jedne vrste zrikavca i dvije vrsta skakavaca, redom kukaca koji još nikada nisu zabilježeni u našim krajevima.
Sve dok na njih, a dotične kukce, nije naletio Ćato, ovim otkrićem po svoj prilici najmlađa osoba koja je ikad na ovim prostorima objavila izvorni znanstveni rad iz biologije.
Koga zanimaju detalji iz biologije, Xya pfaendleri je skakavac, sa znanstvenim radom tinejdžera iz Šibenika prvi put pronađen u Dalmaciji, skakavac Eyprepocnemis plorans prvi put je pronađen u cijeloj Hrvatskoj, a zrikavac Rhacocleis annulata prvi je put zabilježen i u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Sve skupa više nego dovoljno za podići obrve. U najmanju ruku. Sa Srednje.hr čim su doznali za ovakav znanstveni rad, bilo im je jasno da je riječ o spektakularnoj stvari. Pročačkali su i pronašli mladog, po svoj prilici rekordnog mladog autora znanstvenog članka u Hrvatskoj, i doznali da je riječ o učeniku Srednje strukovne škole u Šibeniku koji pohađa smjer agroturističkog tehničara.
Ispalo je da je sve počelo kao hobi.
"Još od malena me zanimaju biljke i životinje ali od svoje neke dvanaeste godine se bavim biljkama i to posebno sa sukulentima koji su savršeni za moju mediteransku klimu pa sam se uglavnom na njih fokusirao zadnjih godina, uzgajajući i križajući ih", kazao je mladić za Srednju.hr:
"Ali sve je počelo rano prošle godine kad sam uz online nastavu i dodatka slobodnog vremena odlučio malo se više posvetiti samoniklom bilju i fotografiji pa sam počeo tražiti i objavljivati što više različitih vrsta na jednoj izvrsnoj stranici zvanoj iNaturalist."
Riječ je o stranici na kojoj zaljubljenici u prirodu objavljuju fotografije biljaka ili životinja, skupa s vremenom i mjestom opažanja, a onda ih stručnjaci u pojedinim područjima identificiraju. Ćato je počeo s fotografijama biljaka, a onda polako uključivao i kukce.
Prekretnica je bio trenutak u kojem ga je primijetio Josip Skejo, asistent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. I još neki ljudi. Mladić to ovako opisuje:
"Jako smo se brzo upoznali i takoreći sam 'kliknuo' s njima svima, Josipu sam slao sve skakavce i zrikavce koje sam slikao, pošto se on bavi redom Orthoptera, i jako brzo sam usvojio dio njegovog znanja te sam naučio razlikovati nekolicinu lokalnih vrsta skakavaca koje srećem gotovo svakodnevno ljeti na terenu."
Mladić je tako stekao svoje prve prave mentore, Antun i Dora, kako ih navodi imenom, botaničari, upoznavali su ga s lokalnom florom, a Josip sa svijetom kukaca. Pa su Josip i Sebastian krenuli u jednu ekspediciju. Pa mu je tinejdžer pokazao i neke svoje novije fotke:
"I tako je on prepoznao da se radi o dvije strane vrste za naše područje i jedna nova vrsta za Dalmaciju te mi je rekao da su ti moji pronalasci čak dostojni i rada, i da će mi pomoći ga napisati. Tako sam ukupno imao 3 vrste za svoj prvi rad. Koautor Dean, njega mi je spomenuo Josip, pošto i on koristi aplikaciju iNaturalist i dosta vremena provodi na njoj identificirajući objave skakavce i zrikavce Hrvatske i ostatka svijeta, naišao je na istu vrstu zrikavca koju sam ja pronašao ljetos, da je pronađena i u Sloveniji godinu ranije, pa smo odlučili da kontaktiram autora objave i pitao sam ga želi li da njegov nalaz bude uključen u rad i naravno da je pristao pa sam tako dobio i koautora svom prvom radu."
Skejo ga je nastavio mentorirati. Objasnio mu je kako se piše znanstveni rad, kako se objavljuje, Sebastian je, tako se iz članka stječe dojam, žedno upijao sve što mu je ovaj rekao i rad je krajem ove godine bio gotov. A na staru godinu konačno je i recenziran.
Otkriće novih vrsta na nekom prostoru uvijek ima posebnu važnost, posebno zbog objektivne, realne mogućnosti da ukazuje na promjene u okolišu. Za Sebastiana ovaj znanstveni rad mogao bi biti i životno važan.
Njegov je san, logično, upisati studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Međutim, koliko god bio pametan, bistar, zaljubljenik i sav posvećen biologiji, do toga će mu trebati još i više truda nego velikoj većini njegovih vršnjaka kad za to dođe trenutak zato što Sebastian pohađa strukovnu školu, što znači da će se za željenu maturu morati posebno pripremati.
Računa, stoga, da bi mu natjecanja iz biologije mogla priskrbiti kakve dodatne bodove. Nadao se da bi i znanstveni rad (hej!) također mogao donijeti bodovni bonus pri upisu.
No, tu dolazimo do jednog tako hrvatskog paradoksa:
"To se zasad, nažalost, ne uvažava, pa se trudim podignuti prosjek što više mogu i riješiti maturu što je bolje moguće."
A tko zna, dok na njega dođe red, možda se u smjeru bonus bodova pri upisu na fakultet konačnu počnu uvažavati i vrijedni znanstveni radovi tinejdžera… Nije nešto što se događa baš svaki dan, a ima svoju vrijednost.
