Više od milijun ljudi Ida je ostavila bez struje, ima mrtvih, štete se mogu samo zamisliti kakve su.
Dok je Europa još spavala, oko pet ujutro po našem vremenu, National Weather Service (NWS) poslao je iz New Orleansa dramatičnu obavijest o stanovnicima LaPlacea, mjesta također iz delte Mississippija, zarobljenima poplavom.
Gradonačelnik Jeana Lafittea kazao je da je gradić uništen, da
ovakvo što ne pamti.
Sinoć se uragan Ida vjetrovima i od 255 kilometara na sat obrušio
na Louisianu, podigavši more za više metara, natjeravši
Mississippi da teče unazad, iz smjera ušća prema izvoru, pritom
zalijevajući poneke dijelove i godišnjim količinama oborina.
"Voda je sasvim okružila hotel. Brojni ljudi zovu da ih se spasi", objavio je NWS, u trenucima dok je Ida zaorala preko LaPlacea gnjevom uraganskog zida svog "oka".
Naivni planovi konkvistadora prije nego ih je sve pobilo
Kada je RTL.hr prije dva dana prenio najave o "ekstremno opasnom" velikom uraganu, za kojega je i sam Joe Biden jučer alarmirao građane da ga uzmu za ozbiljno jer je riječ o ubojitoj oluji koja će nanijeti "ogromne štete", citirali smo floridski WJXT čiji je meteorolog za Idu kazao da će to biti "povijesna oluja".
Ispalo je da je najgora u povijesti Louisiane. Samo, kolika je zapravo težina izjave da je uragan našao mjesto u povijesti Louisiane? Pa i da je najgori?
Povijest Louisiane velikim je dijelom povijest uragana. Zapravo, uopće što se tiče zapadnog bijelog čovjeka, njena povijest i započinje jednim uraganom. Panfilo de Narvaez mislio je u jesen 1527. da se baš dobro dosjetio kako će ekspedicijom sa svojim konkvistadorima po sjevernim obalama Meksičkog zaljeva nadmašiti svog suparnika Fernanda Cortesa.
I to 'k'o od šale'.
Njegove ljude prvo su s Floride potjerali urođenici, Indijanci koji nisu bili naivni oko namjera konkvistadora. Potom je Narvaezove ljude stala mučiti glad. Konačno je Narvaezov plan propao jer je njegovih 600 ljudi u pet brodova stala uništavati serija uragana.
I više od 300 kilometara na sat, ali s Mississippi strane granice
Konačan udara za preostalih 250 ljudi bio je uragan koji ih je, dok su prolazili kod ušća Mississippija u more, zahvatio takvom silinom da ih je poput triješća katapultirao na otoke pred obalom Meksika.
Povijest uragana u Louisiani do 2009. godine odlično je sažeo David Roth iz NWS-a, kategorizirajući ih po broju pobijenih, silini vjetrova, padalinama…
Najubojiti je bio uragan iz 1893. koji je 1. i 2. listopada vjetrovima od oko 210 kilometara na sat pobio 2000 ljudi, više čak i od Katrine 2005. kada je poginulo 1836 ljudi. To su bila vremena kad je New Orleans bio ili nikako ili neusporedivo slabije zaštićen barijerama od udara oceana nego danas.
Za uragan Great Barbados, koji je 16. kolovoza 1831. iskalio meteorološki gnjev po Isle Dernieres, nije dokumentirano kakve je bio siline. Ali, zna se da je umrlo 1500 ljudi.
Zanimljivo je da pregled ovih uragana NWS-a uključuje i uragan kategorije 5, Camille, koji je 17. i 18. kolovoza 1969. uništio gradić Pass Christian. Vjetrovima od čak 304 kilometara na sat pobio je, iznenađujuće, samo osmero ljudi koji su odlučili uragan dočekati i pozdraviti na otvorenome.
Kategorije 3 i 4
No, Pass Christian ne nalazi se u Louisiani gdje je Camille prodivljala nižim silama, nego u Mississippiju, tako da Ida ostaje najgori uragan u povijesti ove države. Inače, kad se govori o kategorijama, treba znati da je riječ o eksponencijalnoj ljestvici, da uragan 4 nije 4 puta gori od onoga 1, nego čak 250 puta.
Otkako su Louisianu pokorili bijeli doseljenici, ovu američku državu pregazilo je još šest uragana koji su ubijali po nekoliko stotina ljudi, po tri u 19. i u 20. stoljeću, i svi su bili kategorije ili 3 ili 4.
No, Rothov pregled povijesti uragana završava sa 2009. A što dalje?
Danas je opće mjesto da su klimatske promjene uragane učinile nekoliko puta češćima i puno češće ubojitima nego ikada ranije. Za 18. stoljeće ne možemo tvrditi koliko su često uragani ubijali, jer, osim godina u kojima su prolazili tim dijelom SAD-a, ne postoje drugi egzaktni podaci.
Ali, ako se pogledaju 19. i 20. stoljeće i usporede sa 21., postaje jasno da 21. stoljeće doista ubija klimatskim promjenama koje je prouzročio čovjek, a da su uragani jedno od njihovih oruđa.
Rat između Španjolske i V. Britanije u 18. stoljeću
Od 2001. Louisiana je u uraganima pretrpjela žrtve, s Idom, već osam puta. Prvo Allison 2001., pa Isidore 2002., Rita i Katrina 2005., Gustav 2008., Cristobal i Laura 2020., Ida 2021.
Popis tropskih oluja izvan ljestvice uragana, neusporedivo je duži. Duži je čak i popis uragana koji nisu zaslužili da ih se uvrsti u ubojite, premda su deltu Mississippija preorali vjetrovima do 160 kilometar na sat.
Uragani su u Louisiani odvajkad oblikovali ekonomiju, uništavajući urode, rušeći naselja kolonizatora, i politiku.
4. rujna 1766. vrlo važni trgovački brod tog vremena za taj kraj El Nuevo Contante uništen je u uraganu koji ga zatrpao u more sve do 1979. kad su ga arheolozi iznova otkrili.
1779. uragan koji se 17. i 18. kolovoza ustremio na New Orleans, direktno je utjecao na politiku i na povijest. Španjolska je u to doba upravo objavila rat Velikoj Britaniji, a guverner New Orleansa Bernardo de Galvez smislio je odličan plan da kod Baton Rougea flotom brodova potiho opkoli tamošnje uporište Britanaca.
Možda nije dobro pazio, možda nije niti imao načina, kako god, uragan mu je uništio sve brodove osim jednog. Vjetar i poplave u tri iza ponoći bili su takvi da su pred sobom uništili skoro pa sve, a jedan od španjolskih brodova pronađen je odbačen duboko u obližnju šumu.
