Daniel Rothman, znanstvenik iz Massachusetts Institute of Technology upozorava kako bi nam se relativno skoro moglo dogoditi još jedno masovno izumiranje, piše Interesting Engineering.
Do sada pet masovnih izumiranja
U povijesti Zemlje koliko nam je do sada poznato već se dogodilo pet događaja masovnog izumiranja. Najgori od tih događaja bio je izumiranje tijekom perioda Perma, koje se dogodilo prije 253 milijuna godina. Tada je izbrisano između 90 i 95% morskog te 70% kopnenog života.
Na MIT-u su analizirali uvjete koji su doveli do tih masovnih izumiranja te vjeruju kako bi kraj ovog stoljeća mogao donijeti još jedan sličan katastrofalan događaj.
Sva ranija masovna izumiranja nastala su kao posljedica neravnoteže ugljika. Radi se o elementu koji se prirodno nalazi u našoj atmosferi, ali neravnoteže mogu imati razarajuć učinak. Lagana povećanja ili smanjenja količine ugljika u atmosferi mogu imati razarajuće posljedice, poput neuobičajenih temperatura te češćih i razornijih prirodnih katastrofa.
Smara se kako je masovno izumiranje koje se krivi za nestanak dinosaura prouzročio udar asteroida u Zemlju. Posljedica toga bili su požari koji su prekrili velike površine, kao i pojačana vulkanska aktivnost, a sve to rezultiralo je oslobađanjem velike količine CO2 u atmosferu.
Profesora Daniela Rothmana zanimalo je može li se razumjeti uzroke i uvijete tih događaja kako bi se mogli predvidjeti u budućnosti.
Temelj svega je razumijevanje ugljika, no mi smo uspjeli izmjeriti njegovu količinu u atmosferi samo u nakoliko zadnjih stoljeća, što jednostavno nije dovoljno za bilo kakve zaključke.
"Kako stvarno možete uspoređivati ove velike događaje iz geološke prošlosti, koji su se događali na tako ogromnoj vremenskoj skali, s onime što se događa danas, a što se mjeri najviše stoljećima?", pita se profesor Rothman. "Zato sam jednog ljetnog dana sjeo i pokušao razmisliti kako bih mogao sistamatizirati to."
Što pokreće masovna izumiranja?
To ljetno razmišljanje dovelo je do matematičke formule koja pokriva i promjene u kruženju ugljika te relativnu vremensku skalu. Ta temelju toga Rothman je predložio dva uvjeta koji se moraju zadovoljiti kako bi se pokrenulo masovno izumiranje.
Jedan se uvjet odnosi na brzinu kojom se ugljik dodaje našoj atmosferi. Ako je brzina prevelika ekosustavi neće imati vremena prilagoditi se te će neke vrste izumrijeti. S druge strane ako se ugljik dodaje sporije, ali na dulje vrijeme ekosustavi će se neko vrijeme moći prilagođavati ali će ih s vremenom preplaviti velika količina ovog elementa pa će ponovo doći do masovnog izumiranja.
Po Rothmanovim proračunima, ako se našoj atmosferi doda dodatnih 310 gigatona ugljika do 2100. godine ćemo ući u "nepoznat teritorij", a to bi moglo biti i masovno izumiranje.
Iako do tolikog rasta ugljika neće doći preko noći, poruka je jasna. Povećanje količine ugljika treba shvatiti izrazito ozbiljno.
