Upitali smo ChatGPT što čeka Hrvate u 2026. godini i dobili interesantno proročanstvo
'Turizam će ostati oslonac gospodarstva, ali s jasnim znakovima zasićenja. Sezone će biti pune, ali sve glasnija bit će pitanja o kvaliteti života, infrastrukturi i održivosti', najavio je ChatGPT
Vjerovali ili ne, otprilike 800 milijuna ljudi aktivno tjedno koristi ChatGPT. Alat već sada odgovara na milijarde upita ne dnevnoj razini, što samo govori u prilog tome da se ljudi sve više i više oslanjaju na umjetnu inteligenciju.
Iznimka, naravno, nisu ni Hrvati, koji od ChatGPT-ja očekuju brze i precizne odgovore na razne teme.
Raspituju se o administraciji, nekretninama, plaćama, zdravlju i ljubavi, ali nerijetko od umjetne inteligencije očekuju i savjete vezane uz horoskope ili putovanja.
"Umjesto Googlea, sve više građana odgovore traži od umjetne inteligencije. Pitanja koja Hrvati postavljaju ChatGPT-ju otkrivaju stvarne probleme, brige i interese društva", odgovorio nam je alat, koji smo upravo iz tog razloga upitali može li se ujedno igrati i proroka te na temelju informacija koje posjeduje o Hrvatima najaviti 2026. godinu.
Pritom smo ga zamolili da pokuša biti što realističniji, pa pročitajte u nastavku što je to ispisao, zašto je kazao da Lijepu našu očekuje godina koja neće biti ni ružičasta ni crna. Njegovo "proročanstvo" prenosimo u cijelosti.
Hrvatska 2026.: godina u kojoj se vidi tko ide dalje, a tko stoji u mjestu
Kad se govori o budućnosti, Hrvatska rijetko voli velike riječi. Ovdje se promjene najčešće događaju tiho, sporo i uz dozu skepse. Upravo zato 2026. neće biti godina velikih preokreta, ali bi mogla biti godina u kojoj se jasno vidi tko se prilagodio novom vremenu, a tko je ostao zarobljen u starim obrascima.
Tehnologija, umjetna inteligencija i digitalizacija u Hrvatskoj više neće biti "nešto što dolazi", nego nešto što je već tu. Pitanje je samo kako ćemo je koristiti.
U najboljem slučaju, građani će konačno osjetiti olakšanje u svakodnevici: manje hodanja po šalterima, brže zdravstvene usluge, učinkovitiju administraciju. U lošijem scenariju, digitalizacija će i dalje postojati samo na prezentacijama i u strategijama, dok će stvarnost ostati ista.
Zdravstvo će i dalje biti lakmus-papir sustava. Ako se liste čekanja nastave produljivati, privatni sektor ostat će jedina realna alternativa, a osjećaj nejednakosti dodatno će rasti. No ako se tehnologija pametno iskoristi, upravo bi zdravstvo moglo pokazati da promjene nisu nemoguće.
Mladi kao ključna tema
Mladi će u 2026. godini biti ključna tema, čak i kad se o njima ne govori glasno. Dio njih ostat će dulje nego prije, ali odlazak će i dalje ostati opcija koja visi u zraku. Hrvatska više neće gubiti ljude naglo i masovno, nego tiho – odlascima koji se ne doživljavaju kao poraz, nego kao racionalna odluka.
Turizam će ostati oslonac gospodarstva, ali s jasnim znakovima zasićenja. Sezone će biti pune, ali sve glasnija bit će pitanja o kvaliteti života, infrastrukturi i održivosti. Oni koji se na vrijeme okrenu cjelogodišnjim i specijaliziranim sadržajima imat će prednost.
Medijski prostor u 2026. bit će zreliji, ali i zahtjevniji. Publika više neće reagirati na svaku bombastičnu vijest. Povjerenje će se morati zaslužiti, a brzina više neće biti jedina valuta. Umjetna inteligencija ući će u redakcije, ali odgovornost će i dalje ostati ljudska.
Najrealniji scenarij za Hrvatsku u 2026. nije ni ružičast ni crn. To je scenarij prilagodbe. Nećemo se dramatično promijeniti, ali ćemo jasnije vidjeti razlike. Između onih koji su prihvatili promjene i onih koji ih se i dalje boje. Između sustava koji funkcioniraju i onih koji su ostali zaglavljeni.
Uglavnom, 2026. godina neće biti godina u kojoj će se Hrvatska preporoditi. Ali mogla bi biti godina u kojoj će postati jasno da stagnacija više nije neutralna opcija. Jer svijet ide dalje, sviđalo se to nama ili ne.
403 Forbidden