Istraživanja pokazuju kako gotovo pa ni ne postoji siguran zalogaj hrane ili gutljaj pitke vode koji ne sadrži barem jednu česticu mikroplastike. Studija koja je provedena ove godine potvrdila je da su istraživači pronašli dokaze o prisutnosti mikroplastike u ljudskoj krvi i priznali kako to može biti ozbiljan rizik za javno zdravlje, prenosi Telegram
Čestice mikroplastike ne vidimo ih i ne osjećamo njihov okus ni miris, a svakodnevno ih unosimo ne sluteći kako ćemo kasnije osjećati posljedice njihove nesvjesne konzumacije.
Znanstvenici još točno ne znaju koliko bi mikroplastika mogla biti opasna za čovjekovo zdravlje dokle god se ne provede dovoljan broj studija. Problem je činjenica da mikroplastika može apsorbirati otrovne materijale poput pesticida, teških metala i kemikalija koje uzrokuju rak, a osim toga može pridonijeti upalama u probavnom traktu ili čak zaraziti tijelo mikrobiomima koji rastu u česticama mikroplastike.
Koliko plastike dnevno unosimo?
Studija koju su proveli američki znanstvenici pokazuje da djeca progutaju više od 500 čestica mikroplastike dnevno, a odrasli čak i do 900. Tu se nameće pitanje ima li uopće načina da izbjegnemo konzumaciju mikroplastike? Prije svega, važno je obratiti pažnju kakve proizvode kupujemo, ali jednako tako i u kojim trgovačkim lancima obavljamo šoping. Primjerice, trgovački lanac Lidl obvezao se smanjiti količinu plastike u dućanima za 20 posto do kraja 2025. godine.
Osim toga, pokušavaju smanjiti količinu plastike na razne načine. Prije tri godine prestali su prodavati plastične proizvode za jednokratnu upotrebu poput čaša, slamki i pribora za jelo, a na segmentu svježeg voća i povrća uveli su mrežastu vrećicu za višekratno korištenje od recikliranog materijala. U proteklom su razdoblju smanjili vrećice za orašaste plodove i čipseve, a u plastičnim bocama sirupa uveli 50 posto recikliranog materijala. Kako bi kupci mogli jednostavno prepoznati proizvode bez mikroplastike, Lidl je uveo oznaku „Receptura bez mikroplastike“ za proizvode iz područja njege i osobne higijene.
Plastika je svuda oko nas
Čestice plastike, osim u proizvodima za njegu kože, postoje i u prašini. U tom se slučaju se preporučuje redovito provjetravanje prostorija u kojima boravite. Poliester i najlon otpuštaju čestice plastike pri pranju, pa se preporuča kupovanje odjeće i obuće od prirodnih materijala poput pamuka i lana .
Osim toga, flaširana voda sadrži otprilike dvostruko više mikroplastike nego ona iz slavine, zbog čega su boce od kaljenog stakla ili metala bolji izbor. Unutrašnji sloj konzerve također može otpuštati štetne čestice plastike.
Još nije kasno
Plastika je pronađena u svakom kutku svijeta, od Mount Everesta i u Marijanskoj brazdi, no ljudi često zaboravljaju da ona nije biorazgradiva. Fascinantno je kako su znanstvenici na otoku Henderson, koji se nalazi na pola puta između Čilea i Novog Zelanda, pronašli plastične predmete iz Rusije, SAD-a, Europe, Južne Amerike, Japana, Kine…
"Ovo su najgora vremena, ali i najbolja jer još imamo priliku sve ispraviti. Dakle, iskoristimo ovu priliku najbolje što možemo kako bismo zaštitili naš planet. Još nije kasno ako odmah počnemo djelovati" , poručila je UNESCO-va morska biologinja Sylvia Earle.
