Svakog 14. veljače u godini slavimo Valentinovo ili Dan sv. Valentina, poznatije još i kao Dan zaljubljenih. Svi zaljubljeni cijeli dan provest će s boljom polovicom, a svi samci će, iz šale kažu, jesti sve bombonjere i slatkiše iz dućana koji su svugdje na popustima baš zbog ovog sveca.
Kako je došlo do Valentinova?
Tko je bio pravi Valentin i zašto je ovaj najromantičniji praznik nazvan po njemu? Legenda o Valentinovu nastala tijekom trećeg stoljeća u Rimu, za vladavine cara Klaudija II. Tijekom svoje vladavine, Klaudije je odlučio da slobodni muškarci čine bolje vojnike, pa je mladima zabranio brak kako bi ih držao usredotočenima i podalje od potencijalnih obiteljskih smetnji. Mladi svećenik zvan Valentin zaključio je da je takav zakon nepravedan i počeo prkositi carevoj odredbi nastavljajući u tajnosti sklapati brakove za mlade ljubavnike.
Klaudije je na kraju otkrio Valentinove postupke, dao ga uhititi i ubrzo nakon toga osuditi na smrt. Tijekom svog boravka u zatvoru, Valentine se zaljubio u kćer svog tamničara, koja ga je posjetila u zatvoru. Prije nego što je usmrćen, Valentin je poslao pismo djevojci s potpisom "tvoj Valentin", osnovni izraz koji se i danas koristi u nekim jezicima (Your Valentine). Pogubljen je 14. veljače 270. godine.
Najstarija čestitka
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. U Americi, zanimljivo, čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
Zašto cvijeće?
Stoljećima cvijeće simbolizira plodnost, ljubav, brak i romantiku, ali romantična povijest darivanja cvijeća dolazi iz staromodnog običaja slanja cvjetnih buketa kako bi se prenijele neverbalne poruke. Uveo ga je Charles II od Švedske u 18. stoljeću, a svaki je cvijet imao određeno značenje, što je omogućilo cjelovit razgovor. Danas ljudi nastavljaju slati cvijeće u posebnim prigodama ili izražavati osjećaje ljubavi darivajući ga, prenosi Brockbuilt.
Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju.
"Neromantične" zemlje...
Valentinovo ne slave neke muslimanske zemlje. Uzbekistan, Turkmenistan, Malezija, Indonezija, Iran, Saudijska Arabija i Pakistan su zemlje koje ne slave Valentinovo.