Svake godine liječnici ponavljaju kako se zaštititi od sunca i vrućina no naravno, čak i najlogičnije, ponekad i banalne savjete nikad ne poslušaju baš svi.
Zorana Čičak Kulić razgovarala je sa specijalistom hitne medicine Jozom Brkićem koji je naveo najvažnije savjete za zaštitu od vrućine.
Veliki problem koji ljudi često zanemaruju je rashlađivanje
Najvažnije bi bilo da oni koji ne moraju ne izlaze odnosno izbegavaju boravak na suncu od 10 do 17 sati. Drugi važan savijet je da kada se izlazi van mora se oblačiti u skladu s vremenom. "Dakle, treba se prozračno oblačiti, imati na sebi što manje te jesti laganu hranu i piti dosta tekućine", objašnjava Brkić.
Najosjetiljivije skupine su kronični bolesnici, stariji i djeca koji bi redovno trebali uzimati svoje terapije te je isto tako važno rashlađivati prostorije no paziti kod klimatizacije da se ne ide iz niskih temperatura na one visoke, poručijo je specijalist hitne medicine.
"Ono u čemu građani najviše griješe je to rashlađivanje. Ne treba raditi prevelike razlike u odnosu na vanjsku temperatu. Pogotovo u automobilima jer kada je prevelika razlika može doći do kolapsa, pada i gubitka svijesti, to je šok za organizam", objasnio je stručnjak.
Najblaža stvar koja se može dogoditi tijekom toplinskog vala je da pojedinci osjete slabost, znojenje, grčeve i u tom slučaju bi oni trebali smami prepoznati te znakove i maknuti se sa sunca negdje u hladovinu i rashladit se. Ako se situacija pogorša to je onda stanje toplinskog udara gdje si osoba ne može sam pomoći i treba joj pomoći netko drugi. Ako se tako nešto desi osobu treba staviti u hlad na bok i stavljati joj se hladni oblozi, a ne davati joj lijekove za snižavanje temperature i naravno to je ond aza hitnu intervenciju", objasnio je Brkić.
Osim problema rashlađivanja za ljudski organizam nije dobro "ući vruć, nerashlađen u more jer je to šok za organizam i može doći do neželjenih pa čak i fatalnih posljedica", dodaje Brkić.
