Sebastian Ćato ima jedan znanstveni članak. Zasad samo jedan.
Izvorni znanstveni rad. Dakle, pravo originalno otkriće nečega što nitko nikad prije njega nije otkrio. A cilj mu je Biologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
RTL.hr se malo raspitao i 17-godišnjem, usudimo se reći de facto, znanstveniku donosi vrlo lijepu vijest s PMF-a u Zagrebu u vezi onoga do čega mu je jako stalo za budućnost u profesiji u koju je već sad beskrajno zaljubljen: kako da svoj znanstveni rad pretvori u bodove na kvalifikacijskom postupku za upit na faks?
Jer, znanstveni radovi se u Republici Hrvatsko ne nagrađuju dodatnim bodovima.
"Ovaj primjer je svakako poticaj za razmotriti uvođenje vrednovanja i ovakvih, iako iznimno rijetkih, vrlo vrijednih angažmana učenika", odgovorili su za RTL.hr s PMF-a u Zagrebu kad smo ih pitali što misle o slučaju ovog tinejdžera i što možemo očekivati kako će ga dočekati kad im vrlo uskoro pokuca na vrata.
Drugim riječima, do sada se znanstveni radovi prije fakulteta nisu bodovali jer ih praktično nije niti bilo. A sad… Pa… očito hoće, iako s PMF-a ne žele prejudicirati. Volja je očito tu. Kroz članak ćemo vidjeti i kolika.
Kad smo prošlog tjedna na portalu prenijeli vijest o ovom 17-godišnjem učeniku Srednje strukovne škole iz Šibenika, prenijeli smo i to da mu je žao što mu znanstveni rad neće donijeti dodatne bodove pri prijemnom postupku za upis na fakultet.
Sebastianu Ćati znanstveni žurnal Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Natura Croatica objavio je znanstveni članak o otkriću jedne vrste skakavca prvi put viđene u Dalmaciji, još jedne vrste skakavca do sada nezabilježene u cijeloj Hrvatskoj, te vrste zrikavca – prvi put registrirane i u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Kao suautor znanstvenog otkrića navodi se Dean Zagorac iz Slovenije. Priča koja se zakotrljala po medijima u zemlji očajnički željnoj dobrih vijesti, optimizma s pokrićem i povratku kakve takve vjere u ljude, otkrila je učenika Srednje strukovne škole u Šibeniku koji pohađa smjer agroturističkog tehničara.
Priča je otkrila tinejdžera koji se od svoje 12. godine sav posvetio prirodi i umjesto bezobraznih, polupismenih sadržaja po svojim profilima na društvenim stranicama dijeli linkove na znanstvene dokumentarce, svoje slike rijetkih biljaka, kukaca…
Uglavnom, otkako je njegove objave na iNaturalistu s objavama primijetio Josip Skejo, asistent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sebastian je dobio mentora kakvog je zaslužio, počeo je učiti i ono do čega bi teško došao sam.
Skejo mu je usto objasnio postupak da otkriće svojih kukaca pretvori u dio znanstvene baštine s ovih prostora, objavljeno u Naturi Croatici.
Prošlog tjedna pisali smo da bi ovaj izvorni znanstveni rad mogao biti životno važan Sebastianu. Mogao…
Ovisi to prvenstveno o njemu, ali i o konkurenciji koju će imati za upis na željeni fakultet. I to vrlo brzo.
U Hrvatskoj objavljeni znanstveni rad, teoretski sve da je dobio i Nobela, pri upisu na fakultet ne donosi dodatne bodove.
"To se zasad, nažalost, ne uvažava, pa se trudim podignuti prosjek što više mogu i riješiti maturu što je bolje moguće", odgovorio je Ćato za portal Srednja.hr - koji je o njemu prvi pisao - kad su s njim natuknuli i tu temu.
Da se ne bi bodovao znanstveni rad zvučalo je malo previše paradoksalno čak i za Republiku Hrvatsku, pa smo pitali ministra Radovana Fuchsa što misli o tome. Za svaki slučaj, rekosmo, prvo kod njega.
"Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nadležnost intervenirati u odluke visokih učilišta koje se donose u okviru autonomije i akademske samouprave", potvrdili su nam iz ureda ministra da je riječ o nečem što spada u područje autonomije znanstvene institucije.
Ministar Fuchs nas je uputio na PMF. A na isti set pitanja, primijetili smo i to, iz Dekanata PMF-a odgovorili su nam već sljedeći dan, što – znaju kolege koji se bave slanjem upita ovima i onima – već po sebi ukazuje na izvjesni entuzijazam.
"Zahvaljujemo na upitu koji je ujedno i dijeljenje izvanredne i jedinstvene vijesti o uspješnosti i angažiranosti vrlo mladih ljudi u znanosti", odgovorili su, malo je reći ne skrivajući što misle o srednjoškolcu iz Šibenika.
A dalje:
"Kriteriji za upis svake akademske godine određuju se natječajem i točno je da do sada u okviru dodatnih postignuća kao jedno od njih nije bio propisan (izvorni) znanstveni rad učenika - nikada se nije ni pojavila takva ideja s obzirom da nije uobičajeno da učenici objavljuju znanstvene radove."
OK, znači naprosto se nije pojavila takva situacija, objasnili su nam. A što sad kad se takva situacija pojavila?
"Kroz dodatna postignuća uobičajeno se vrednuju sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima iz određenih nastavnih predmeta, završena druga srednja škola i sl., ali ovaj primjer je svakako poticaj za razmotriti uvođenje vrednovanja i ovakvih, iako iznimno rijetkih, vrlo vrijednih angažmana učenika", odgovorili su.