'halo, zemlja!' /

Robot Philae se probudio na kometu nakon sedam mjeseci hibernacije

Image
Foto: Twitter

Znanstvenici vjeruju da robot sad prima povećane količine Sunčeve svjetlosti jer se Čuri približava Suncu, što omogućuje da se njegove solarne ploče pune i proizvedu više energije potrebne za slanje podataka na Zemlju

14.6.2015.
16:51
Twitter
VOYO logo

Robot Philae probudio se noću na nedjelju nakon sedam mjeseci hibernacije na kometu "Čuri", objavila je u nedjelju Europska svemirska agencija (ESA).

"Halo, Zemlja! Jel' se čujemo?, 'zatvitao' je Philae, robot-laboratorij opremljen brojnim instrumentima, objavila je ESA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bila je to prva Philaeova komunikacija sa Zemljom pošto se hibernirao nakon ne baš sretnog slijetanja na komet Čurjumov-Gerasimenko (Čuri, 67P/C–G ili 67P).

Znanstvenici vjeruju da robot sad prima povećane količine Sunčeve svjetlosti jer se Čuri približava Suncu, što omogućuje da se njegove solarne ploče pune i proizvedu više energije potrebne za slanje podataka na Zemlju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Philaea je 12. studenoga na komet spustila europska sonda Rosetta koja je krenula sa Zemlje prije više od deset godina. ESA se tim spuštanjem upisala u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija dosad nije uspjela spustiti letjelicu na komet.

No Philaeovo spuštanje nije proteklo tako sjajno jer je nekoliko puta odskočio i zatim se ukotvio između dviju stijena na slabo osvijetljenu mjestu. Uspio je raditi neko vrijeme, a zatim se ugasio. Budući da je ostao u sjeni, solarne ploče koje su ga trebale napajati kad se nakon slijetanja iscrpe baterije primale su manje svjetlosti od očekivanih šest do sedam sati sunca na dan, ali Čuri je sad bliže Suncu i nastupio je preokret.

Zadaća robota teškog oko 100 kilograma traženje je informacija o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina, te o pojavi vode i života na Zemlji.

Sonda Rosetta dobila je ime prema kamenu iz Rosette, egipatskoga gradića koji se danas zove Rašid, pronađenom 1799. Pomoću toga kamena Jean-Francois Champollion dešifrirao je hijeroglife, a svemirska Rosetta trebala bi pomoći u shvaćanju tajne nastanka Sunčeva sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo