Iako mnogi od nas to priželjkuju, za razliku od drugih sisavaca, ljudi ne mogu hibernirati tokom zime. No, nova studija objavljena u časopisu L'Anthropologie istražila je jesu li ljudi ipak u nekom ranijem trenutku imalu tu sposobnost. Rezultati, iako preliminarni, pokazali su da da jesu, iako nisu baš bili dobri u tome, piše Science Alert.
Kada se medvjed probudi produženog zimskog sna, njegove su kosti i mišići u realtivno istom stanju kao i prije. Medvjedi imaju specijalizirani metabolički proces koji ih štiti prilikom produženog sna, iako ponekad proces ne prođe po planu.
Primjerice, životinje se mogu probuditi s mnoštvom bolesti ukoliko ne unesu dovoljno hrane u organizam prije nego utonu u san.
Znanstvnici smatraju da je upravo to bila sudbina nekih naših predaka čiji su ostaci otkriveni u špilji Mayor Sierre de Atapuerce u Španjolskoj. To duboko okno dom je nevjerojatnog broja fosila u kojem su arheolozi otkrili tisuće kostura hominina starih oko 430.000 godina. To je mnogo prije nego je Homo spaiens hodao Zemljom.
Brojni problemi
"Dokazi o zacjeljivanju na godišnjoj bazi uzokovani netolerancijom na hibernaciju kod adolescenata upućuju na prisustvo isprekidanog puberteta u populaciji", rekli su istraživači.
Teorija je da su ti davni hominini možda pokušavali prespavati hladnije mjesece u godini pa im se na kostima vide ožiljci spavanja bez dovoljno uskladištenih masnoća, manjak vitamina D i u tinejdžerima neobične sezonske primjere naglog rasta.
Prije nego se može tvrditi da su ljudski preci nekad davno hibernirali, moramo se sjetiti da su ovi rezultati istraživanja tek preliminarsni. Čak i sami istraživači tvrde da cijela stvar pomalo zvuči kao znanstvena fantastika.
"Mnoga pitanja o njihovom životu, povijesti i metabolizmu su još otvorena, ali nema sumnje da su posljedice hibernacije za hominine i ljudsku psihologiju značajne", ističu znanstvenici.
