Dok većina nas Božić povezuje s okićenim drvcem, obiteljskim ručkom i darovima ispod bora, diljem svijeta postoje tradicije koje izlaze izvan okvira uobičajenog.

Od neobičnih blagdanskih jela do zastrašujućih folklornih bića, ovi običaji pokazuju nevjerojatnu kulturnu raznolikost i maštovitost s kojom ljudi slave ovo doba godine. Neki od njih su simpatični i zabavni, dok su drugi toliko neobični da zvuče gotovo nevjerojatno.

Blagdanska gozba na drugačiji način

Zaboravite na puricu, odojak ili sarmu. U Japanu je vrhunac božićne proslave odlazak u KFC. Zahvaljujući iznimno uspješnoj marketinškoj kampanji iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koja je Japancima predstavila prženu piletinu kao tradicionalno američko božićno jelo, milijuni obitelji danas naručuju posebne blagdanske porcije tjednima unaprijed.

Redovi ispred restorana na Badnjak postali su uobičajen prizor, a pukovnik Sanders u odori Djeda Mraza neizostavan je dio japanskog Božića.

Još sjevernije, na Grenlandu, blagdanski stol donosi delicije koje bi malotko nazvao primamljivima. Jedna od njih je kiviak, jelo koje se priprema tako da se stotine malih arktičkih ptica njorki zamota u tuljanovu kožu, zakopa pod zemlju i ostavi da fermentira nekoliko mjeseci.

Druga poslastica je mattak, sirova koža kita s tankim slojem sala, koja se žvače dok ne omekša. Nasuprot tome, u nekim dijelovima Južne Afrike, pržene gusjenice carskog moljca smatraju se pravom blagdanskom delicijom bogatom proteinima.

ČUDNO ALI ISTINITO /

Strah od pupka ili da vas gleda patka? Ovo je deset najbizarnijih fobija, nećete vjerovati da postoje

Dobri, zli i dlakavi posjetitelji

Dok se djeca u većini svijeta raduju Djedu Mrazu, u Austriji i nekim dijelovima središnje Europe ulicama hara Krampus, demonsko biće polujarac, poludemon.

On je zla suprotnost svetom Nikoli, a njegova je zadaća kazniti zločestu djecu. Ljudi odjeveni u zastrašujuće kostime Krampusa, sa zvonima i lancima, plaše prolaznike, a prema legendi, neposlušnu djecu strpaju u košaru i odnose sa sobom.

Na Islandu, umjesto jednog, djecu posjećuje trinaest nestašnih trolova poznatih kao Yule Lads. Svake od trinaest noći uoči Božića, oni dolaze s planina i ostavljaju darove dobroj djeci u cipelama na prozoru, a onoj zločestoj truli krumpir.

No, još je strašnija njihova divovska ljubimica, Božićna mačka, koja prema predaji pojede svakoga tko do Božića nije dobio novi komad odjeće.

U Italiji, pak, darove u noći uoči Sveta tri kralja donosi vještica Befana. Legenda kaže da su je tri mudraca pozvala da im se pridruži na putu do malenog Isusa, no ona ih je odbila. Zbog kajanja, sada svake godine leti na metli i daruje dobru djecu slatkišima, a zločestoj ostavlja ugljen.

Foto: Pixabay

Rituali za tjeranje zla i prizivanje sreće

U Norveškoj se na Badnjak sve metle u kući dobro skrivaju. Prema starom vjerovanju, te noći vještice i zli duhovi izlaze u potrazi za metlama koje bi mogli ukrasti za svoje noćne letove.

Skrivanjem metli ukućani osiguravaju mir i sprječavaju neželjene posjete. Sličan običaj čišćenja od zla postoji i u Gvatemali, gdje se sedmog prosinca održava La Quema del Diablo ili "Spaljivanje vraga".

Stanovnici čiste svoje domove, a smeće i stare stvari skupljaju na hrpu na kojoj spaljuju figuru vraga, simbolično se rješavajući negativne energije iz prošle godine.

Ukrajinci svoje božićno drvce, uz uobičajene ukrase, kite i umjetnim paukovima i paukovim mrežama. Ovaj običaj potječe iz priče o siromašnoj udovici koja nije imala čime ukrasiti bor.

Tijekom noći, pauci su ispleli mrežu po granama, a ujutro je sunčeva svjetlost mrežu pretvorila u niti od zlata i srebra. Danas se vjeruje da paukova mreža na drvcu donosi sreću i blagostanje u nadolazećoj godini.

Foto: Pixabay

Od koturaljki do slamnatih divova

U glavnom gradu Venezuele, Caracasu, postoji jedinstvena tradicija odlaska na jutarnje mise u tjednu prije Božića, i to na koturaljkama.

Običaj je postao toliko popularan da se ulice u ranim jutarnjim satima zatvaraju za promet kako bi se vjernicima osigurao siguran put do crkve.

Jedan od najpoznatijih, ali i najnesretnijih božićnih simbola dolazi iz Švedske. Svake godine u gradu Gävle podiže se ogromna slamnata figura božićne koze, koja je postala poznata po tome što gotovo svake godine postane meta vandala koji je pokušavaju zapaliti.

Unatoč pojačanim mjerama osiguranja, koza je od 1966. godine uništena više od trideset puta, a njezina sudbina postala je predmet nacionalnog iščekivanja.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!