Pospremanje doma, pečenje božićnih kolača, kupovina
poklona, kićenje jelke, odlazak na polnoćku i post uz ribu
tradicionalni su načini kako se provode pripreme za blagdan
Isusova rođenja u cijeloj Hrvatskoj.
Za mnoge je Božić uistinu najljepše doba godine. Prema Pew
Research Centeru, oko 95 posto kršćana svake godine slavi
Božić stoga je postao najpopularniji svjetski blagdan.
Nije tajna da je za mnoge vrijeme Božića užurban period. Uz sve uzbuđenje oko blagdana, jeste li ikada stali i zapitali se kako je sve to započelo? Službeno, Božić kao blagdan najvjerojatnije je počeo negdje oko 4. stoljeća, točnije 336. godine. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca.
Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.
Budući da u Novom zavjetu nije navedeno kada se točno rodio Isus, kad je kršćanstvo tek bilo na svom začetku, Isusovo rođenje se nije slavilo. Uskrs je bio glavni blagdan. Biblija niti ne spominje konkretan Isusov datum rođenja, ali se mislilo da se to dogodilo 6. siječnja, a ne 25. prosinca. Taj je datum još uvijek pripadao blagdanu Juvenilija.
Sve se to promijenilo u 4. stoljeću kada je papa Julije I. odabrao 25. prosinca kao službeni datum kada će kršćani slaviti Isusovo rođenje. Zašto je došlo do promjene?Razlozi još uvijek nisu jasni povjesničarima, no općeprihvaćeno je uvjerenje da je 25. prosinca odabran kako bi se povećala vjerojatnost da će kršćani diljem svijeta prihvatiti proslavu u odnosu na poganske tradicije koje su se tada već slavile.
Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Svetih triju kraljeva. Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca.
Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija, uz pomoć svoga zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto gdje će prenoćiti pa su završili u staji, u kojoj se Isus naposljetku i rodio.
Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri kralja do Isusa.
Do srednjeg vijeka praksa slavljenja Božića proširila se diljem svijeta i zamijenila poganske svečanosti. Kristovo rođenje slavilo se 25. prosinca, a 6. siječnja postao je datum kada su ljudi obilježavali svetkovinu Bogojavljenja, na spomen kada su mudraci stigli u Betlehem i zatekli Isusa u jaslama.
Božićne tradicije u Hrvatskoj
Priprema za Božić kod nas počinje je došašćem. U početku je to vrijeme bilo rezervirano za ranojutarnje mise zornice i duhovno se pripremalo za veliki blagdan. Običaja se proširio na izradu adventskih vijenaca s četri svijeće, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.
Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća, uglavnom utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira. Prije prihvaćanja kićenja drvca kao tradicije, domovi su se na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama.
Na sam Badnjak ukućani su rano ustajali, a žene radile božićni objed, pospremile dom i spravile posnu hranu za večeru. Uglavnom se jela riba i pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine.
Na Božić se odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, a na poldanicu se išlo po danu.
Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo.
Neke od navedenih tradicija još uvijek se i danas poštuju, ali više nisu toliko ukorijenjene. Sada bolje razumijete povijest koja stoji iza, za mnoge omiljenog blagdana, Božića.
