Posebnim programom u zagrebačkoj Laubi, u čijem je središtu projekcija filma "Amarcord", Motovun Film Festival (MFF) će 18. siječnja proslaviti stotu godišnjicu rođenja poznatoga talijanskog redatelja Federica Fellinija.
Odavno već kultni film "Amarcord" iz 1973. godine, redateljevo najpoznatije djelo, prati razuzdanu skupinu likova koji tijekom fašističke vladavine žive u Riminiju, Fellinijevu rodnom mjestu. Film je osvojio nagradu Oscar za najbolji film na stranom jeziku te ušao u filmsku povijest kao jedno od najvažnijih, najemotivnijih i najduhovitijih djela europske kinematografije.
Program u Laubi otvara kviz s Moranom Zibar, na kojemu će sudionici moći provjeriti svoje znanje o talijanskim neorealistima i proslavljenom redatelju, a nastavlja se izložbom "Fellini i hrana".
"U Fellinijevim filmovima, a donekle i u njegovim grafikama, okus se pojavljuje kao iznimno važan osjet koji usko graniči s erosom. U Laubi ćemo ugostiti izložbu u tri cjeline: Crteži na papiru, Crteži na ubrusima od tkanine i Crteži iz knjige snova te videodokumentarac 'Fellini i hrana'", najavljeno je na Facebook stranici MFF-a.
Pod nazivom Soundtrack Ensemble održat će se koncert sastava koji će izvoditi najpoznatije glazbene teme iz Fellinijevih filmova, a u kojemu su Davorka Horvat (glas i harmonika), Christian Peter (glas, harana i pila), Berislav Antica (klavir i sopran saksofon) te Damir Horvat (alt i bariton saksofon i glas).
Nakon projekcije "Amarcorda" održat će se zabava s talijanskim vinima uz glazbu, kao prvo motovunsko druženje u 2020. i uvod u, kažu s tog festivala, još jedan program koji već naveliko pripremaju.
Federico Fellini (20. siječnja 1920., Rimini - 31. listopada 1993., Rim) rodio se u obitelji srednje klase, a školovao u katoličkom internatu. Najprije u Firenzi studira pravo, no ubrzo se okreće crtanju karikatura, stripova i novinarstvu.
Potkraj Drugog svjetskog rata za Roberta Rossellinija radi kao koscenarist i asistent. Debitira korežijom filma "Svjetlosti varijetea" 1950. godine, u vrijeme pojave novog trenda - neorealizma duše - čiji postaje jedan od istaknutijih predstavnika.
Prvi samostalno režirani film je komedija "Bijeli šeik" (1952.), a slijede "Dangube" (1953.) nagrađen Srebrnim lavom u Veneciji (istu nagradu dobio je iduće godine za film "Ulica" (1954.).
Dobitnik je Oscara za životno djelo, ali tu je prestižnu američku filmsku nagradu osvojio i svaki put kad je bio nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma - za "Ulicu", "Cabirijine noći" (1957.), "Osam i pol" (1963.) i "Amarcord" (1973.).
Pamte se i njegovi filmovi "Slatki život" (1960) koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, "Giulietta i duhovi" (1965), "Satyricon" (1969), "Rim" (1972), "Grad žena" (1980), "Plovi brod" (1983).
