Tradicionalno se 19. svibnja obilježava "World IBD Day", odnosno Svjetski dan upalnih bolesti - Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Riječ je o autoimunim bolestima.
Crohnova bolest je upalna bolest probavnog sustava koja pogađa djecu i odrasle.Simptomi Crohnove bolesti su obično rane u ustima, umor, proljev, bol u trbuhu, gubitak tjelesne mase te vrućica. Ukoliko se stanje pogorša i ne može držati pod kontrolom, pacijenti nerijetko moraju na operaciju. Nekima se i ugrađuje stoma.
Ulcerozni kolitis (UK) je upalna bolest crijeva obilježena ponavljanim epizodama upale ograničene na sluznicu debelog crijeva. Gotovo uvijek uključuje završni dio debelog crijeva, rektum, a može se proširiti na ostale njegove dijelove. Simptomi su slični kao kod Crohna.
O stigmatizaciji, bolesnicima u Hrvatskoj i naglom porastu oboljelih baš od ovih bolesti u svijetu razgovarali smo s primarijusom, specijalistom interne medicine, gastroenterologije i hepatologije te predsjednikom Hrvatskog liječničkog zbora, dr.med. Željkom Krznarićem.
Koliko osoba u Hrvatskoj približno boluje od ove dvije bolesti?
"Procjenjujemo da u ovom trenutku imamo oko 12.000 bolesnika sa upalnim bolestima crijeva. Na žalost nacionalnog registra bolesnika za sada nema, ali se na tome radi. Nešto je veći postotak bolesnika sa ulceroznim kolitisom, ali značajno raste i broj bolesnika koji boluju od Crohnove bolesti",rekao je za RTL.
Stres i loša prehrana mogu biti rizik
Zašto je sve više oboljelih u svijetu od ovih upalnih bolesti crijeva i probavnog sustava? Jesu li stres i loša prehrana "okidači"?
"Hrvatska je u skupini visokorazvijenih zemalja (SAD, Kanada, EU, Australija) kod kojih je incidencija bolesti još uvijek u blagom porastu, a prevalencija ili ukupni broj bolesnika značajno raste, tzv. kumulativni rast. To značajno povećava potrebu za kvalitetnom skrbi, povećan je broj dijagnostičkih zahtjeva, kao i mogućnost adekvatne terapije.
Biološka terapija, uglavnom antitijelima spada u tzv. skupe lijekove, ali je široko i adekvatno dostupna našim bolesnicima. U ostatku svijeta, osobito u Aziji i Južnoj Americi incidencija bolesti je u značajnom porastu. Danas smo dosta blizu spoznaja o načinu na koji bolest nastaje, ali još uvijek nove spoznaje pristižu iz dana u dan.
Prevladavajuće je teorija neadekvatnog prepoznavanja antigena bakterija koje se nalaze u crijevu i od strane crijevnog imunološkog sustava te pokretanje upalnog odgovora. Da, stres, neadekvatna prehrana, bakterijska neravnoteža („disbioza crijevne mikrobiote“ neadekvatna primjena antibiotika u ranoj životnoj dobi, dijelom i nasljeđe, pušenje (osobito vezano uz Crohnovu bolest) su čimbenici koji dovode do rizika za nastanak upalnih bolesti crijeva", odgovorio je dr.med. Krznarić.
Kako se pacijenti nose s ovim autoimunim bolestima za vrijeme pandemije Covida-19?
"Hrvatsko društvo za upalne bolesti crijeva, HLZ-a vrlo rano je izdalo preporuke kako za gastroenterologe tako i za pacijente i njihove udruge. Suradnja je dobra, a značajnijih komplikacija do sada nije bilo. Pacijenti nisu imali teže posljedice i nastavili su s terapijom", rekao je.
Zašto još uvijek postoji stigma prema ovim bolestima? Zašto javnost ne govori toliko o ovoj problematici?
"Teško je govoriti o stigmi, udruge su dosta aktivne (npr. HUCUK), ali kako se ipak u osnovi radi o rijetkim bolestima javnost nije previše zainteresirana za ovaj problem. Naravno, s druge strane postoji djelomična stigmatizacija obzirom na vodeće simptome (proljev, grčevi, bolovi, fistule…) koje pacijenti teško afirmiraju u javnost. Upravo stoga struka blisko surađuje s udrugama bolesnika", zaključio je na kraju specijalist Željko Krznarić.
