Izgledaju poput junaka iz neke tinejdžerske serije, zar ne? Međutim, ovi mladići i djevojka izravni su preci Osmanske dinastije! Otkrila nam je to objava na Redditu koja je u četvrtak ujutro postala izuzetno popularna, a čiji je autor fotografiju posudio s profila Ayşe Gülnev Osmanoğlu.
Ayşe Gülnev Osmanoğlu inače je proslavljena književnica i unuka Murata V., nekadašnjeg osmanskog sultana, a na zapisu je pratiteljima predstavila svoje petero djece.
Uz objavu naslovljenu "Mladi članovi obitelji Osmanoğlu, koja je od 1299. do 1922. godine vladala Osmanskim Carstvom" korisnici Reddita ispisali su više stotina zanimljivih komentara, a nas je ponukala da pomoću Wikipedije i ostalih internetskih enciklopedija utvrdimo i ponovimo sljedeće:
Obitelj Osmanoğlu
"Osmanoğlu je obitelj koja je pripadala povijesnoj Osmanskoj dinastiji. Bila je vladajuća kuća Osmanskog Carstva od 1299. do ukidanja Osmanskog sultanata 1922. i Osmanskog kalifata od 1517. do ukidanja kalifata 1924.
Godine 1924. članovi obitelji Osmanoğlu bili su prisiljeni na progonstvo, a njihovi potomci danas žive u mnogim zemljama diljem Europe, kao i u Sjedinjenim Državama, na Bliskom istoku.
Ipak, budući da im je sada dopušten povratak u domovinu, mnogi žive i u Turskoj. Ženskim članovima dinastije dopušten je povratak nakon 1951. a muškim članovima nakon 1973.", navedeno je na Wikipediji.
A što se povijesti tiče, podsjetimo i na sljedeće:
"Osmansko Carstvo islamska je država koja je na vrhuncu moći u XV. i XVI. st. zauzimala veći dio jugoistočne Europe, Irak, Siriju, Izrael, Egipat, Sjevernu Afriku do Alžira i Arapski poluotok.
Od pograničnoga Seldžučkog Emirata (kneževine) u XIII. st., nakon osvojenja arapskih zemalja 1517., postala je najmoćnija islamska država, a osvajanjima Sulejmana II. Kanunija od Srednje Europe do Indijskog oceana dobila je status svjetske sile.
Ratovima u XVII. st. ravnoteža snaga okrenula se u korist europskih država u njezinu susjedstvu, a u XIX. st. Osmansko Carstvo postalo je gospodarski i politički ovisno o Europi.
Slom Osmanskog Carstva
U jesen 1918. Osmansko Carstvo doživjelo je slom da bi 1922. iz njega iznikla Republika Turska i niz država sjeveroistočne Europe i Bliskog istoka", kaže Hrvatska enciklopedija, a Wikipedia u članku naslovljenom "Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću" navodi sljedeće:
"Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
FOTO: Bitka kod Sigeta
Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine. Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i čitave posade koja se nije htjela predati Osmanlijama – i svojom žilavom obranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke.
Već potkraj 14. stoljeća bili su Hrvati suočeni s golemom opasnošću i ne sluteći tada da će ona za njih imati tragične posljedice. Naglo širenje Osmanskog Carstva na Balkanskom poluotoku, nije samo ugrožavalo njihov opstanak, nego je vodilo i prema potpunom uništenju i brisanju Hrvata s etničke i političke karte ondašnje Europe.
Pod sve jačim pritiskom i naletima osmanske vojske, iscrpljena i osiromašena Hrvatska potkraj 16. stoljeća svedena je na ostatke ostataka (reliquiae reliquiarum). Izgubila je dvije trećine svoga prostora i više od polovice stanovništva. Glad i neimaština njezina su životna stvarnost, a ratovanje protiv Osmanskog Carstva postaje zanimanje većine stanovnika.
...
Osmanlije su posljednji put 1683. skupili golemu vojsku i opkolili Beč, ali su ga ovaj put spasili Poljaci. Turska vojska se povlačila u neredu, a za njom su nastupili Austrijanci, Mađari, Hrvati i drugi.
Počeo je veliki rat za oslobođenje u kojem je sudjelovao čitav hrvatski narod, pa je u idućih 15 godina oslobođena čitava Slavonija, Banovina, Lika, Gacka i Krbava.
Pojedini su vojskovođe izveli prodore do Sarajeva u Bosni, te čak do Skopja, ali su se morali povući zbog francuskih napadaja na habsburške posjede u Njemačkoj.
Mir u Srijemskim Karlovcima
Unutar bivših osmanlijskih posjeda buknuli su ustanci pokorenih naroda, brojnih hajdučkih družina, a izvana je napredovala hrvatska i carska vojska. U tim borbama istaknuli su se u Slavoniji franjevac Luka Ibrišimović i u Lici svećenik Marko Mesić.
Oni su vodili ne samo ustanak, nego okupljali i naseljavali narod na oslobođena područja.
Prema prvom povoljnom, zapravo pobjedničkom, miru u Srijemskim Karlovcima 1699. oslobođena je čitava Ugarska. Hrvatska vojska je vratila okupirani dio Slavonije i Srijema, kao i prije spomenuti banovinsko-lički prostor.
Hrvatska, koja je osmanlijskim osvajanjima privremeno izgubila četiri petine svoga povijesnog teritorija povećala se tada za vise nego dvostruko i imala oko 40.000 km2.
Istodobno su brojni muslimani i islamizirani katolici kao i pravoslavni Vlasi optirali u Bosnu i Hercegovinu, a otud je više desetaka tisuća katolika Hrvata, tzv. Šokaca prešlo Savu i naselilo se u Slavoniji i Podunavlju.
I usprkos tome što je Venecija kao sudionik rata uspjela proširiti svoje posjede na štetu hrvatskih povijesnih i etničkih teritorija u Dalmaciji, ipak možemo prihvatiti mišljenje hrvatskog znanstvenika i sudionika u tim zbivanjima Pavla Rittera Vitezovića kako je to bila Croatia rediviva (tj. oživljena Hrvatska)", kaže Wikipedia.
