Godina ima 365 dana, ali svake četiri godine dodaje se jedan dan, pa ju zovemo prijestupnom godinom. Tada veljača ima 29 dana kao ove godine. Prijestupna godina je svaka koja je djeljiva s četiri i 400. Tako je ova 2020. prijestupna, a prije toga je bila 2016., 2012., 2008., 2004...
Do prijestupne godine dolazi zato što godina, odnosno vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca, traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan. Prvi koji su usklađivali kalendarsku i sunčevu godinu, te dodavali jedan dan svake četiri godine bili su Egipćani. Od njih su to preuzeli Rimljani koji su odlučili da taj dan bude 29. veljače.
Veljača je izabrana jer je najkraći mjesec koji čak i s tim dodanim danom još uvijek traje dan ili dva manje od svih preostalih mjeseci.
Kad u kalendar ne bismo unosili taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se odmicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije. Mi to kalendarski ne bismo vidjeli, ali bi se uočilo u odnosu na godišnje doba - nakon 400 godina, Nova godina bi počela na jesensku ravnodnevnicu, odnosno na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci.
Kao i sve ostalo, tako i ovaj datum nosi različitu simboliku u različitim kulturama. Primjerice, 29. veljače su neki proglašavali nesretnim poput petka 13. i klonili ga se poput pretrčavanja crne mačke preko puta, čime su bili uvjetovani brojni praznovjerni običaji. Također, u nekim kulturama izbjegavala su se sva važnija događanja poput vjenčanja, prosidbe, a u drugim bi se pak upravo taj dan čekao za prosidbe.
Žene prose muškarce
Zanimljiv je običaj u Irskoj i Škotskoj vezan uz 29. veljače jer je tog dana ženama dozvoljeno da zaprose muškarce.
Prema legendi, sveta Brigita se u petom stoljeću požalila svetom Patriku da žene predugo čekaju na prošnju pa je tadašnji irski biskup dozvolio ženama da svake četiri godine preuzmu inicijativu. U Škotskoj je 1288. čak donesen zakon koji je ženama dozvolio prošnju muškaraca te propisao kazne za one koji bi dali odbijenicu, no vrlo blage, to su poljubac, svilena haljina ili par rukavica.
Običaj se kasnije proširio i u druge zemlje, a kazne za neposlušne muškarce su modificirane.
Rođeni 29. veljače
Na svijetu postoji oko četiri milijuna ljudi koji su rođeni na ovaj dan i oni zapravo svake četvrte godine imaju rođendan.
Prema hrvatskim zakonima, osoba koja je rođena 29. veljače stječe punoljetnost i pravo glasa 1. ožujka u godini u kojoj je navršila osamnaest godina života.
Dan rijetkih bolesti
Zanimljivo je da se 29. veljače obilježava kao Međunarodni dan rijetkih bolesti. U tome ima logike jer je i 29. veljače rijedak, ali postavlja se drugo pitanje, koliko oboljelima od rijetkih bolesti koristi što se javnost za njihove probleme senzibilizira tek svake četvrte godine?
Popusti
Ovaj datum počeo se koristiti i u marketingu pa tako u mnogim zemljama trgovci daju velike popuste. U Irskoj je zakonom uvedeno pravilo da sva djeca rođena 29. veljače dobiju na dar 100 funti.
