Mnoge je iznenadila najava ministarstva rada i mirovinskog sustava da će u drugom kvartalu pokrenuti postupak savjetovanja za promjenu tri zakona koji reguliraju mirovinska prava zaposlenih.

Ta tri zakona se tiču regulacije mirovinskih prava zaposlenih (onoga koji regulira beneficirani staž), temeljnog mirovinskog zakona koji propisuje radni vijek te zakon o privatnim mirovinskim fondovima.

Vlada Andreja Plenkovića na taj način planira nastaviti Oreškovićevim stopama te povećati radni vijek na 67 godina života i više penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu, piše Večernji .

Hrvati bi po sadašnjim propisima tek 2038. godine trebali raditi do 67 godina, s time što je postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo početi 2030.

Oreškovićeva je Vlada namjeravala taj proces ubrzati deset godina, pa je 2028. godina bila označena kao prva u kojoj bi muškarci i žene radili do 67 godina! U pripremi je prijedlog po kojemu bi se taj rok s 2038. pomaknuo na 2029. ili 2030. godinu, a rasprava sa socijalnim partnerima mogla bi početi već u travnju.

Do kraja travnja Plenkovićeva Vlada mora Europskoj komisiji predočiti svoj prvi program nacionalnih reformi, a premijer je ovaj tjedan kazao da će se mirovinski sustav reformirati kako bi bio održiv. Dobije li prijedlog podršku Sabora, muškarci i žene rođeni nakon 1962. ili 1963., ovisno o tome hoće li ubrzanje početi 2018. ili 2019. godine, odlazili bi u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina, dok bi im se dob za prijevremenu mirovinu povećala na 62 godine. Ta će promjena utjecati na radni status više od milijun zaposlenih. Prijelaz će biti dramatičniji za žene, koje ove godine mogu u starosnu mirovinu kad navrše 61 godinu i 9 mjeseci, a za 12 godina će raditi do 67. Ženama se i sada radni vijek povećava za tri mjeseca godišnje dok se prema odluci Ustavnog suda ne izjednače s muškarcima koji rade do 65 godina, piše Večernji .