Ovakav prizor još niste vidjeli: Preslatka vjeverica leti poput superheroja – tko bi odbio njezinu pomoć?

Snimljene su u Binsteadu, a prikazuju malenu akrobatkinju u trenutku skoka, kada izgleda kao da lebdi u zraku s raširenim šapicama.

Fotograf koji je zabilježio ove neodoljive prizore tvrdi kako je vjeverica u pravom trenutku uhvaćena u pozi nalik stripovskim junacima.

Crvene vjeverice, kakve su česte na otoku Wight, poznate su po svojoj okretnosti i sposobnosti brzog kretanja među granama. No, ovakvi prizori rijetko se uspiju uhvatiti kamerom.

Ovi živahni glodavci jedni od najprepoznatljivijih i najšarmantnijih malih sisavaca koji nastanjuju naše šume, parkove i vrtove.

Veličina vjeverica varira od minijaturne afričke patuljaste vjeverice, duge samo od sedam centimetara, do impresivne indijske divovske vjeverice koja može narasti do jednog metra duljine.

Većina običnih vjeverica koje viđamo u našim krajevima duge su 15-20 centimetara, s repom koji dodaje dodatnih 15-25 centimetara njihovoj ukupnoj duljini.

Vjeverice grade svoja gnijezda, poznata kao "dreva", visoko u krošnjama drveća. Za to koriste grančice, lišća i mahovine, kako bi se zaštitile od vremenskih uvjeta i predatora.

Iako mnogi misle da se vjeverice hrane isključivo orasima, njihova prehrana je zapravo vrlo raznolika.

Osim orašastih plodova, jedu i sjemenke, gljive, voće i bobice, pupove drveća, manje insekte i ptičja jaja.

Ženke vjeverica obično imaju jednu do dvije legla godišnje, s dva do osam mladunaca u svakom leglu.

Mladunci se rađaju slijepi i bez dlake, potpuno ovisni o majci tijekom prvih nekoliko mjeseci života.

Ova preslatka stvorenja igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i vitalnosti šumskih ekosustava.

Njihova instinktivna navika sakrivanja hrane, posebice orašastih plodova i raznih sjemenki, ima dalekosežne posljedice na prirodno pošumljavanje i obnovu šuma.

Često zaborave točne lokacije gdje su pohranili svoje zalihe, što rezultira nenamjernim "sadnicama" diljem šumskog područja.

Naime, zaboravljeni orasi i sjemenke, zaštićeni u tlu, imaju priliku proklijati i izrasti u nove biljke i stabla.

Time vjeverice nesvjesno postaju važni "vrtlari" šume, jer osiguravaju kontinuiranu obnovu i rast šumskog pokrova.

Njihova aktivnost ne samo da pomaže u održavanju postojećih šumskih zajednica, već i u stvaranju novih šumskih područja, čime se dodatno obogaćuje bioraznolikost i ekološka ravnoteža cijelog ekosustava.

Mnoge vrste vjeverica danas se suočavaju s različitim prijetnjama, uključujući gubitak staništa, konkurenciju invazivnih vrsta i bolesti. Posebno je zabrinjavajuća situacija s europskom crvenom vjevericom, koja je ugrožena zbog širenja američke sive vjeverice.

Zaštita njihovih prirodnih staništa i edukacija javnosti ključni su za očuvanje ovih fascinantnih životinja za buduće generacije.