S engleskog otoka Wight dolaze nevjerojatne fotografije jedne spretne vjeverice koja je uhvaćena u nesvakidašnjim pozama, nalik pravom superjunaku u letu.
Ovakav prizor još niste vidjeli: Preslatka vjeverica leti poput superheroja – tko bi odbio njezinu pomoć?
Snimljene su u Binsteadu, a prikazuju malenu akrobatkinju u trenutku skoka, kada izgleda kao da lebdi u zraku s raširenim šapicama.
Fotograf koji je zabilježio ove neodoljive prizore tvrdi kako je vjeverica u pravom trenutku uhvaćena u pozi nalik stripovskim junacima.
Crvene vjeverice, kakve su česte na otoku Wight, poznate su po svojoj okretnosti i sposobnosti brzog kretanja među granama. No, ovakvi prizori rijetko se uspiju uhvatiti kamerom.
Ovi živahni glodavci jedni od najprepoznatljivijih i najšarmantnijih malih sisavaca koji nastanjuju naše šume, parkove i vrtove.
Veličina vjeverica varira od minijaturne afričke patuljaste vjeverice, duge samo od sedam centimetara, do impresivne indijske divovske vjeverice koja može narasti do jednog metra duljine.
Većina običnih vjeverica koje viđamo u našim krajevima duge su 15-20 centimetara, s repom koji dodaje dodatnih 15-25 centimetara njihovoj ukupnoj duljini.
Vjeverice grade svoja gnijezda, poznata kao "dreva", visoko u krošnjama drveća. Za to koriste grančice, lišća i mahovine, kako bi se zaštitile od vremenskih uvjeta i predatora.
Iako mnogi misle da se vjeverice hrane isključivo orasima, njihova prehrana je zapravo vrlo raznolika.
Osim orašastih plodova, jedu i sjemenke, gljive, voće i bobice, pupove drveća, manje insekte i ptičja jaja.
Ženke vjeverica obično imaju jednu do dvije legla godišnje, s dva do osam mladunaca u svakom leglu.
Mladunci se rađaju slijepi i bez dlake, potpuno ovisni o majci tijekom prvih nekoliko mjeseci života.
Ova preslatka stvorenja igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i vitalnosti šumskih ekosustava.
Njihova instinktivna navika sakrivanja hrane, posebice orašastih plodova i raznih sjemenki, ima dalekosežne posljedice na prirodno pošumljavanje i obnovu šuma.
Često zaborave točne lokacije gdje su pohranili svoje zalihe, što rezultira nenamjernim "sadnicama" diljem šumskog područja.
Naime, zaboravljeni orasi i sjemenke, zaštićeni u tlu, imaju priliku proklijati i izrasti u nove biljke i stabla.
Time vjeverice nesvjesno postaju važni "vrtlari" šume, jer osiguravaju kontinuiranu obnovu i rast šumskog pokrova.
Njihova aktivnost ne samo da pomaže u održavanju postojećih šumskih zajednica, već i u stvaranju novih šumskih područja, čime se dodatno obogaćuje bioraznolikost i ekološka ravnoteža cijelog ekosustava.
Mnoge vrste vjeverica danas se suočavaju s različitim prijetnjama, uključujući gubitak staništa, konkurenciju invazivnih vrsta i bolesti. Posebno je zabrinjavajuća situacija s europskom crvenom vjevericom, koja je ugrožena zbog širenja američke sive vjeverice.
Zaštita njihovih prirodnih staništa i edukacija javnosti ključni su za očuvanje ovih fascinantnih životinja za buduće generacije.