Vrućine, otapanje ledenjaka, suša, glad... samo su neki od problema s kojima se čovječanstvo suočava, ali ako sve to pobijedimo, glave bi nas mogli doći sve jači i opasniji - žohari. Naime, evoluirali su i više ih se ne može istrijebiti na načine koji su svih godina i desetljeća funkcionirali.

Znanstvenici s američkog Sveučilišta Purdue iz Indiane, suočeni sa sve češćim informacijama o tome da insekticidi ne djeluju, odlučili su istražiti o čemu se radi. A saznanja nisu baš najbolja - za ljude. Znanstvenici su izložili različite vrste žohara raznoraznim insekticida pa otkrili da su kukci stvorili otpor prema njima. Baš prema svim vrstama insekticida s kojima su bili suočeni!

Ovo ne znači da su i kućni žohari otporni na sve insekticide, ali znači da će s vremenom početi pružati otpor, ako budu izloženi određenom insekticidu. Tad slijedi nezahvalna situacija za ljude: taj imunitet prenosi se na sljedeću generaciju životinja, pa na sljedeću... i tako u krug, dok brojka raste i otežava ljudima život.

Zamislite sad o kojoj je količini žohara riječ. Ženka za vrijeme svog kratkog života ima u prosjeku 200 do 300 mladih. Pridodajte tome desetke, stotine ili tisuće ženki i dobit ćete broj od kojeg se vrti u glavi. Još je u dobrostojećim dijelovima svijeta situacija bolja jer se obavlja prevencija i konstantna kontrola, no u siromašnijim dijelovima, toga nema, što znači da se žohari mogu neometano razmnožavati. Do te mjere kad će jednostavno pokoriti i one dijelove naselja i gradova koji su bili bez njih.

Na kraju priče, sad znamo zašto su žohari na Zemlji milijunima godina dulje od nas, a preživjeli su sve: klimatske promjene, nuklearne katastrofe, prirodne katastrofe i, što je najbitnije, ljude.