Znanstveno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u stručnom Lancet Medicine Journale-u nedvojbeno su iznijeli statistiku najsmrtonosnijih bolesti, i to od dvije godine unatrag, pa sve do znanstveno utemeljenih predviđanja čak do 2040. godine.

Tako su uzeti u obzir najčešći uzroci smrtnosti za 250 uzroka smrti iz 195 zemalja i teritorija, a tendenciju rasta fatalnog ishoda pokazuju pojedina oboljenja, dok znanstvenici smatraju da se "top tri" još dugo neće mijenjati, piše Slobodna Dalmacija.

Tako su se pri crnom vrhu u 2016. godini našle koronarne tegobe (bolesti srca i krvožilnog sustava), infarkt i respiratorne infekcije, a slijede dijarealne bolesti te povrede na putovanjima i, zanimljivo, malarija.

Na sedmom je mjestu, pak, smrtnost uslijed preuranjenog poroda (smrt u dojenačkoj dobi), potom ona uzrokovana virusom HIV-a, potom kronične opstruktivne bolesti pluća, ali i samoozljeđivanje i dijabetes.

Visoku stopu smrtnosti na globalnoj razini čine kronične bolesti bubrega, slijede druge neonatalne komplikacije, Alzheimer, neonatalna sepsa i na dvadesetom mjestu karcinom jetre. Lista pokazuje od kojih bolesti raste opasnost, a koje se malo po malo stavljaju pod kontrolu, piše Slobodna Dalmacija . 

Znanstvenici predviđaju da će mračnu listu smrtnosti do 2040. godine činiti bolesti ovim poretkom zastupljenosti:

1. Koronarne bolesti;

2. infarkt;

3. Infekcije dišnog sustava;

4. Kronične opstruktivne plućne bolesti;

5. Kronične bolesti bubrega;

6. Alzheimer;

7. Dijabetes;

8. Ozljede na putovanjima (cestovne i pomorske nesreće);

9. Rak pluća;

10. Dijarealne bolesti;

11. Samoozljeđivanje;

12. HIV/AIDS;

13. Rak jetre;

14. Kolesterol;

15. Karcinom rektuma;

16. Tuberkuloza;

17. Kongenitalni defekti;

18. Prerano rođenje;

19. Rak dojke;

20. Padovi