Koliko kofeina je previše? Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), unos jednokratne doze kofeina do 200 mg ne predstavlja opasnost za zdrave odrasle osobe, kao ni unos do 400 mg tijekom dana. Istovremeno bi trudnice i dojilje trebale ograničiti unos na 200 mg ili manje. Kao smjernica može poslužiti podatak po kojemu limenka energetskog pića od 500 ml obično sadrži 160 mg kofeina.
Adolescenti, najčešći konzumenti energetskih pića, ne bi smjeli unositi više od 3 mg kofeina dnevno po kilogramu tjelesne težine, kažu iz EFSA-e. Razgovarali smo s nutricionistom Nenadom Bratkovićem o tome koliko energetska pića mogu biti loša za mlade te je li problem velik. Bratković upozorava na njihov sastav.
"Stvar je u njihovom sadržaju, prvenstveno kofeinu, ali i drugim stimulativnim tvarima. Kofeinu, znamo dobro iz primjera kave, prepisujemo svojstva koja pojačavaju mentalnu i fizičku fokusiranost. No postoji razlika. Čovjek različito metabolizira na kofein i slične stimulanse u kavi, čaju, guarani i energetskom piću’’, rekao je Bratković za Danas.hr.
Kava je biljna 'droga'
Kava i energetska pića svakako su poznati "pojačivači" performansa u današnjoj svakodnevnoj prehrani. No Bratković naglašava kako je kava zdravija od energetskih pića.
"Kavu nazivamo biljnom drogom, odnosno prirodnom tvari koja ne sadrži samo kofein nego i druge tvari koje su korisne, što je potvrđeno i kroz niz studija. Kava u sebi ima korisna antioksidativna svojstva zbog toga što zrno kave sadrži tvari koje djeluju zaštitno, nije samo kofein"’, pojasnio je nutricionist.
"Kod energetskih pića to nije slučaj, ona su industrijski procesuirana’’, dodaje Bratković.
Upravo zato posebno zabrinjava popularnost koju energetska pića imaju među djecom i mladima. Brojni zdravstveni radnici upozoravaju roditelje da energetska pića koja sadrže visoke razine kofeina drže podalje od djece.
Prema rezultatima kanadske studije 55,4 posto ispitanika u dobi od 12 do 24 godine koji su pili energetska pića žalili su se na različite zdravstvene probleme: 18 posto ih se žalilo na glavobolju, pet posto je povratilo ili imalo proljev, 3,6 posto je osjećalo bol u prsima, a kod 0,2 posto zabilježeni su epileptični napadaji.
"Apsolutno podržavam inicijativu da se djeci i mladima energetska pića učine nedostupnima i da se štetnost pokaže kroz sustav edukacije. Zabrana nije uvijek dala rezultate, jer vidimo kolike brojne negativne efekte diljem Europe ima moždani udar. Djeca ta pića doista konzumiraju i, nažalost, dostupna su im u velikim količinama", kazao je Bratković.
U konzervi je piće ugodna, slatkog okusa
Poseban naglasak Bratković stavlja na važnost edukacije o ovoj temi. Zabrane nekada imaju kontraefekt, ali najvažnija stavka u borbi s ovim problemom, prema njegovom sudu, svakako bi bilo zakonodavstvom. Vjeruje da bi Ministarstvo zdravstva trebalo zaštiti mlade.
Još jedan od problema s energetskim pićima je njihova pretjerana konzumacija. Kako bi bili budni cijelu noć ili ostali budni cijeli dan nakon neprospavane noći, mnogi odabiru piti više od jedne konzerve.
"U odnosu na kavu, kod kave smo svjesni kad popijemo šalicu, dok s konzervom energetskog pića nemamo taj osjećaj, jer su ugodna, slatkog okusa i mirisa. To je pogotovo djeci i mladima privlačnije i onda nemaju kontrolu", izjavio je Bratković.
Važna je i razlika u koncentraciji kofeina u šalici kave i konzervi energetskog pića, napominje nutricionist. "U šalici kave ima 80 do 110 miligrama kofeina, dok u pola litre energetskog pića to može biti znatno veća količina, do 160 miligrama. Ovisno o različitim proizvođačima", upozorava Bratković.
Šećer i kofein - loša kombinacija
Uz to, energetska pića ne sadrže samo kofein, nego i druga sredstva poput taurina, koji može biti štetan za kardiovaskularni i žilni sustav, a tu je i velika količina šećera u energetskim pićima.
"Uz sve to, imamo i pandemiju debljine i nekretanja u mladoj populaciji, pa taj unos šećera uopće nije zanemariv. Po tridesetak grama može biti čistog šećera u kombinaciji s kofeinom. To nikako ne djeluje pozitivno na zdravlje mladih", kazao je nutricionist.
Iako su kava i crni čaj prirodni i sadrže i neke korisne sastojke, mladi nikako ni njih ne bi trebali pretjerano piti. Predlaže i da energetska pića ne budu dostupna u blizini škole.
Pitanje koncentracije i prehrane je kompleksno. No prema nekim istraživanjima proteinska hrana i mliječni napitci pomažu koncentraciji. Kao i unos magnezija kroz hranu potiče zdraviji živčani sustav, a samim tim i bolju koncentraciju.
"Djeca ne jedu dovoljno mikronutrijenata, vitamina i minerala, te i to pridonosi lošoj koncentraciji. A tu je i 'higijena sna' o kojoj se treba puno više govoriti. Djeca su možda neispavana i zbog obaveza i sve to utječe na koncentraciju i iscrpljenost", kazao je Bratković.
