POMOĆ ZNANSTVENICIMA / Nesvakidašnji prizor oduzet će vam dah, ali pred vama je važna zadaća: Što učiniti kada vidite kita?

Image
Foto: vijesti.hr

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene

18.7.2020.
8:54
vijesti.hr
VOYO logo

Morski divovi vole posjetiti Jadran što su opet pokazali sredinom travnje ove godine te početkom i sredinom ovog mjeseca. 

Image
ZNATIŽELJNI DIV /

Nesvakidašnji gost Jadrana: Kupači su se uzbudili kad je kit posjetio otok Žirje i zaplivao uvalom

Image
ZNATIŽELJNI DIV /

Nesvakidašnji gost Jadrana: Kupači su se uzbudili kad je kit posjetio otok Žirje i zaplivao uvalom

Iako zvuči zgodno, prava riječ ipak nije ''posjetiti'' jer, naime, posve druge ih (ne)prilike dovode do naših voda. U Jadranskom moru kitovi ne žive s obzirom na to da za njih u Jadranu nema dovoljno hrane. ''Kako je Jadran zatvoreno more dogodi se katkad da se kitovi koji zalutaju u njega izgube i ne znaju se vratiti u Mediteransko more te se ponekad desi njihovo nasukavanje kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina na talijanskoj  strani Jadrana", objasnio je profesor Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta kada su sredinom travnja ribari u moru kod Šolte iz neposredne blizine snimili velike kitove ili perajare.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednji put kitovi perajari su u Jadranu viđeni prije tri godine kod Malog Lošinja. Kit perajar je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega sljedeća najveća životinja na Zemlji koja je u prosjeku duga 20 metara i teška oko 70 tona.

Znanstvenici mole da im građani jave ako vide kita

Novi kitovi viđeni su početkom srpnja kod Omišlja na otoku Krku, sljedeći dan u Velebitskom kanalu i 11. srpnja kod otoka Žirja, prema podacima zasad dostupnim Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

''Na nekoliko snimki moguća je identifikacija vrste veliki sjeverni kit, vrste koja je stalni stanovnik Sredozemlja i povremeno zalazi u Jadran te je najčešće viđeni kit usan u Hrvatskoj'', objasnili su znanstvenici i znanstvenice s Fakulteta koji morske sisavce - kitove i dupine istražuju od 80-ih godina prošlog stoljeća te između ostalog prikupljaju i podatke o viđenjima kitova i dupina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zato ovih su dana zamolili da im se javite ako budete imali sreću te vidite kita ili dupine, i to na mail tomislav.gomercic@vef.hr ili pomoću aplikacije za mobitel CroDolphin Little. Inače, svi podaci o viđenjima morskih sisavaca javnosti su dostupni putem stranice CROdolphin.

Image
Foto: RTL

Ako pak pronađete ozlijeđenog ili uginulog dupina, mole da obavijestite službu 112, koja će informaciju proslijediti njihovim kolegama i kolegicama koji su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energije zduženi za praćenje smrtnosti morskih sisavaca u Jadranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oduševljenje velikim kitovima u Jadranu iskazali su i u Institutu Plavi svijet, čija je volonterka imala sreće opaziti ih prije nekoliko dana kod Vrgade, a i oni su zamolili građane i građanke da ima ako opaze kita pošalju svoje fotografije jer po njima mogu prepoznati jedinke i saznati otkud dolaze u Jadran.

U slučaju da se radi o zdravoj životinji, ističu, ''ona se bez problema snalazi u uvalama, plićim područjima i kanalima te joj nije potrebno 'pomagati'. Jedina pomoć koju stvarno možete pružiti je da životinju promatrate izdaleka i ne proganjate je''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene

Osam je vrsta kitova koji se mogu pronaći u Sredozemnom moru, a u Jadranskom moru zabilježeni su u različitom broju. Danas je samo dobri dupin stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin i crni dupin (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit, spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru, a obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom i rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke, navodi viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja doc. dr. sc. Draško Holcer, poznat i kao ''šaptač dupinima''.

Kitovi i dupini se nalaze na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje morskog ekosustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. Stoga ih u najvećoj mjeri ugrožava čovjek. Glavni razlozi ugroženosti na globalnoj razini jesu: buka, onečišćenje okoliša, ribarstvo te gubitak staništa. U Jadranu su najviše ugroženi zbog slučajnog ulova u ribolovne alate, a važno je znati da su sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo zaštićene temeljem Pravilnika o strogo  zaštićenim vrstama i nizom međunarodnih propisa. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

  • Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama
  • Ukoliko im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine
  • Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila
  • Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta
  • Ukoliko se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta
  • Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina
  • Zbog sigurnosti pojedinaca  i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati
  • Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje
  • Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji
  • Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: vrste@haop.hr 
Bellator Dublin
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo