Slika idiličnog, snijegom prekrivenog krajolika na božićno jutro duboko je utkana u našu kulturu i kolektivnu svijest. Upravo taj prizor ove je godine razveselio mnoge, budući da je neka mjesta u Hrvatskoj već na Badnje jutro zabijelio snijeg, a očekuje se i do kraja dana te na sam Božić.

Prizor pahulja koje tiho padaju dok iz topline doma promatramo vanjski svijet postao je sinonim za blagdansku čaroliju. No, iza te romantične predodžbe krije se mnogo više od puke estetike. Stoljećima su naši preci u vremenskim prilikama na 25. prosinca tražili znakove i proročanstva za nadolazeću godinu, a snijeg se gotovo uvijek smatrao vjesnikom dobrih vijesti.

Glasnik plodne i uspješne godine

U vremenima kada je život u potpunosti ovisio o poljoprivredi i plodovima zemlje, svaka naznaka o budućoj ljetini bila je od neizmjerne važnosti. Narodna vjerovanja, prenošena s koljena na koljeno, pretvorila su Božić u neslužbenog kalendarskog proroka.

Prema tim starim mudrostima, snijeg na Božić bio je jasan znak da će godina biti rodna i uspješna, posebno za usjeve koji zahtijevaju okopavanje.

Ovo vjerovanje ima i svoje praktično objašnjenje. Snježni pokrivač zimi djeluje kao prirodni izolator koji štiti tlo i posijano ozimo žito od smrzavanja i oštrih vjetrova.

Polaganim otapanjem u proljeće, snijeg osigurava prijeko potrebnu vlagu za klijanje i rast, stvarajući idealne uvjete za bogatu žetvu. Slično se tumačila i kiša na Božić, koja je također nagovještavala plodnu godinu.

U tom kontekstu, Božić bez snijega i studeni ponekad se smatrao lošim znakom. Jedna od starih poslovica kaže: "Ako je prosinac hladan i zemlja pod snijegom, sljedeće će godine raž obilato roditi".

TVRDE VJEROVANJA /

Ove zimske navike mogu vas koštati: Posljedice su grozne, izbjegavajte ih po svaku cijenu

Igra suprotnosti: bijeli Božić, zeleni Uskrs

Jedno od najraširenijih i najzanimljivijih vjerovanja povezanih s božićnim vremenom jest ono o suprotnostima. Gotovo u svim europskim kulturama postoji neka inačica izreke: "Zeleni Božić, bijeli Uskrs" ili "Božić u snijegu, Uskrs u blatu". Ova ideja temelji se na promatranju prirodnih ciklusa i svojevrsnoj potrazi za ravnotežom.

Ova meteorološka folkloristika sugerira da će vrijeme na Uskrs biti suprotno onome na Božić. Ako je Božić bio bez snijega i relativno topao ("zelen"), vjerovalo se da će proljeće kasniti, a Uskrs dočekati pod snježnim pokrivačem.

S druge strane, bijeli Božić obećavao je rano i toplo proljeće. Simbolički, ovo se može tumačiti kao odnos između zimskog mirovanja prirode i buđenja života u proljeće, što se u kršćanskoj tradiciji može povezati i sa simbolikom smrti i uskrsnuća.

Foto: Shutterstock

Vjetar, sunce i drugi božićni proroci

Iako je snijeg najpoznatiji vjesnik, naši su stari pomno pratili i druge vremenske pojave na Božić, vjerujući da svaka nosi skrivenu poruku. Primjerice, vjetrovit Božić smatrao se izuzetno sretnim znakom. Vjerovalo se da će drveće te godine obilato roditi, a kućanstvo i zajednica doživjeti prosperitet. U keltskoj tradiciji vjetar je bio glasnik promjene, obnove i sreće.

Sunčano i vedro vrijeme imalo je dvojako značenje. Dok je jedna izreka tvrdila da će "sunčeva zraka kroz jabuku na Božić donijeti bogat urod jabuka", druga, znatno mračnija, upozoravala je: "Vedan Božić, debelo groblje".

Još jedno vjerovanje kaže da koliko sati sunca ima na Božić, toliko će biti mrazeva u svibnju, što bi moglo naštetiti usjevima. Čak se i grmljavina tijekom božićnog tjedna smatrala lošim znakom, nagovještavajući oštru i nemilosrdnu zimu.

Foto: Shutterstock

Od poganskih korijena do irskih običaja

Korijeni ovih vjerovanja sežu duboko u pretkršćansko doba, u vrijeme kada su ljudi živjeli u skladu s prirodom i njezine cikluse slavili kao svete događaje. Zimski solsticij, najduža noć u godini, bio je vrijeme slavlja povratka sunca i nade u novi život.

Običaji poput ukrašavanja domova zimzelenim biljkama simbolizirali su otpornost i vječni život čak i u najmračnijem razdoblju. U tom kontekstu, praćenje vremena bilo je način komunikacije s prirodom i odgonetavanja njezinih namjera.

U Irskoj, zemlji bogate folklorne tradicije, božićna su praznovjerja i danas živa. Osim vjerovanja da snijeg na Božić znači zeleni Uskrs, ondje se smatralo da nošenje novih cipela na taj dan donosi nesreću, kao i okretanje madraca u krevetu.

Vjerovalo se da se na Badnjak otvaraju vrata neba i da duhovi predaka dolaze u posjet, stoga su se vrata kuće ostavljala otključana, a na stolu se ostavljao kruh i mlijeko kao dobrodošlica.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!