Povratak s ljetnog na zimsko, odnosno standardno računanje vremena, unatoč dužem spavanju sa subote na nedjelju, kod većine ljudi ipak neće rezultirati nekom osobitom ugodom. Naprotiv.

Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. 

Promjene u snu i vremenu spavanja bitno utječu i na povišeni krvni tlak i loše mentalno zdravlje, te povećavaju mogućnost srčanog i moždanog udara. 

Poslijepodnevno razdoblje u kojem možemo uživati u dnevnom svjetlu će se skratiti. Posljedica toga bit će da će ljudi u Hrvatskoj tijekom nekoliko narednih mjeseci sa svojih radnih mjesta izlaziti ravno u mrak. Primjerice, početkom prosinca Sunce će zalaziti već oko 16:10 h. Stoga će skraćenje dana posebno teško pasti ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja - zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije.

Istraživanje provedeno u Danskoj otkrilo je povećanje od 11 posto u pojavi depresije zbog sve manje sunčeve svijetlosti.