Mikrobiom ili želučana bakterija često se vezala uz široki spektar zdravstvenih problema, od autizma pa do pretilosti. Manjak vlakana u modernoj zapadnjačkoj prehrani često zna prouzročiti različite smetnje ljudskom mikrobiomu. No, još nije poznato kako moderan život i modernizacija društva imaju utjecaj na ljudske želučane bakterije, jer postoji previše varijabli koje treba uzeti u obzir kada se proučava čovjek.
Kako bi bolje razumjeli kako promjena u prehrani, životnom stilu i izlaganje različitim lijekovima utječe na probavu majmuna, profesor Dan Knights, profesor Tim Johnson i veterinar Jonathan Clayton su koristili sekvenciranje DNA.
Proučavali su želučane mikrobe različitih majmuna u divljini i u zatočeništvu kako bi ustanovili na koji način migracija i životni stil utječu na zdravlje majmuna.
Istraživači su proučavali dvije različite vrste majmuna: crvenokoljenog douca i ogrnutog majmuna urlikavca. Usporedili su broj mikroba u želucu majmuna u zatočeništvu s onima koji žive u prirodi, te na kraju s ljudima koji žive u modernim društvima.
Ono što su otkrili moglo bi se smatrati alarmantnim. Majmuni u zarobljeništvu nisu samo izgubili svoje prirodne bakterije u želucu, već su dobili nove bakterije s manje različitosti, a takve iste žive i u modernim ljudima.
"Još uvijek ne znamo koliko su novi mikrobi u želucu loši za ljude, ali s druge strane, mnoga istraživanja pokazuju da smo evoluirali zajedno s mikrobima koji su u nama. Ako je to slučaj, onda sigurno nije dobro da ih potpuno zamijenimo" rekao je profesor Dan Knights.
U divljini svaka majmunska vrsta ima svoj set želučanih bakterija po kojima je vrsta prepoznatljiva. No, u zatočeništvu te se bakterije brišu i želucem počnu dominirati iste bakterije koje dominiraju našim želucem.
