Kvaliteta antitijela induciranih cjepivima protiv covida-19 utemeljenim na genetskim cjepivima, odnosno onima na bazi glasničke RNK kontinuirano se poboljšava tijekom najmanje šest mjeseci, dok imunosni sustav istodobno nastavlja "trenirati" svoje B stanice koje proizvode antitijela, pokazala je nova američka studija.

Nakon cijepljenja, neke B stanice (B limfociti) postaju kratkovječne stanice koje proizvode antitijela, a dio ih se pridružuje takozvanim "germinalnim centrima", koji nakon infekcije ili cijepljenja nastaju u limfnim čvorovima i važni su za sazrijevanje B stanica.

Znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu koje je vodio imunolog, dr. Ali Ellebedy, germinalne su centre slikovito usporedili s kampom za obuku u kojemu B limfociti sazrijevaju i usavršavaju svoje vještine.

B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani "adaptivni imunosni sustav" koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.

Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što dulje ti B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.

S obzirom na to da memorijske stanice pamte prvi kontakt kada se ponovno susretnu s antigenom, mogu se brže aktivirati i zajamčiti učinkovitiji imunosni odgovor organizma. 

"Stanice iz germinalnih centara koje uspješno 'diplomiraju' mogu postati dugovječne stanice koje proizvode antitijela, a ona žive u našoj koštanoj srži i postaju memorijske B stanice', spremne da se angažiraju ako se osoba zarazi", objasnio je dr. Ellebedy.

Kazao je i da su ranije studije na životinjama pokazale da reakcije u germinalnim centrima traju samo nekoliko tjedana.

No analiza krvi, tkiva limfnih čvorova i koštane srži dobrovoljaca koji su primili cjepivo tvrtke Pfizer/BioNTech pokazali su da su reakcije germinalnog centra potaknute injektiranim sadržajem potrajale najmanje šest mjeseci, a antitijela su s vremenom postajala sve uspješnija u prepoznavanju i napadu na protein na svojoj površini, tzv. protein šiljka izvorne verzije SARS-CoVa-2, objavili su Ellebedy i njegovi kolege u utorak u članku objavljenom u časopisu Nature.

Znanstvenici kažu da nisu testirali jesu li zrela antitijela sposobna neutralizirati razne varijante koronavirusa, no Ellebedy kaže da bi, u teoriji, antitijela trebala bolje prepoznavati dijelove šiljka koji su zajednički raznim varijantama i izvornome soju.

Tim stručnjaka sa sveučilišta iz St. Louisa smatra da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se saznalo je li ovaj robusni odgovor germinalnog centra jedinstven samo u slučaju cjepiva na bazi glasničke RNK ili ga mogu izazvati i tradicionalnija cjepiva.