Možda tako ne izgledaju, ali morski krastavci izrazito su vrijedne životinje. U prilog tome definitivno ide i činjenica da kilogram može koštati više od tri tisuće dolara, odnosno gotovo 20 tisuća kuna, a da ne spominjemo da neki riskiraju i živote kako bi ih se domogli.
Prije samo nekoliko dana i u Hrvatskoj je uhićen 61-godišnji muškarac iz Obrovca zbog sumnje na kazneno djelo protiv okoliša. Naime, kod njega je pronađeno oko 148 kilograma morskih trpova raspoređenih u osam plastičnih posuda. Slično se dogodilo i u listopadu prošle godine u Rijeci gdje je 21-godišnjak s još jednim počiniteljem iz mora izlovio čak 193 kilograma trpova. Naravno, policija ih je po pronalasku, vratila gdje i pripadaju - u more.
Što više bodlji, veća je cijena
Morskim trpovima prijeti ugroženost, stoga je njihov izlov u Hrvatskoj zabranjen. Što ih više nedostaje u morima, krivolovci moraju roniti dublje kako bi ih se dočepali.
''To su prilično čudne životinje. Nemaju udove, nemaju oči. Imaju usta, a između njih imaju anus i čitavu gomilu organa'', rekao je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce, Steven Purcell.
Što su više bodljikavi, cijena im je veća, rekao je Purcell.
Danas se morski trpovi uglavnom suše i pakiraju u ukrasne kutije, a zatim se daju na poklon i poslužuju u posebnim prilikama. Od više od 1200 različitih vrsta morskih krastavaca, japanski su najskuplji, piše Business Insider.
Trpovi liječe artritis, smanjuju krvne ugruške
Morski se krastavci smatraju delikatesom zbog neobične i 'žvakave' teksture, a potražnja za njima ogromna je posebice na azijskom tržištu. Sadrže i visoku razinu kemikalije zvane fukozilirani glikozaminoglikan zbog koje se smatraju i ljekovitima. Primjerice, ljudi diljem Azije koristili su ga za liječenje artritisa, a Europljani ga koriste za liječenje određenih tipova raka, ali i za smanjenje krvnih ugrušaka.
Od 1996. do 2011. godine broj zemalja koje izvoze morske krastavce skočio je s 35 na 83. Njihov izlov mnoge ronioce košta života. Budući da je trpova sve manje, ronioci zbog toga rone sve dublje kako bi ih pronašli. Tada cijela situacija postaje opasna
''Neke zemlje to rade bez ikakve edukacije i treninga. Mnogi ostaju paralizirani kao posljedica dekompresijske bolesti'', kazao je Purcell.
Od 70 vrsta krastavaca koji se love, sedam ih je klasificirano kao ugrožene vrste.
