od toga živimo /

Kako smo turizam promovirali prije 50 godina, a kako danas? Žene i obala glavni su motivi, a i prigovori ostaju

Image
Foto: PINTEREST, YouTube

Naša je obala bila prepuna odmarališta koje su turisti rado posjećivali, ali već su i tada postojale kritike na rad konobara i ugostitelja

7.9.2021.
10:00
PINTEREST, YouTube
VOYO logo

Hrvatska je prije Domovinskog rata bila u sastavu bivše Jugoslavije. Oduvijek je poznata po svojim prekrasnim plažama, moru i turističkim ponudama uopće, stoga ne čudi da je ta popularnost ostala sve do danas. Po broju turista svake godine obaramo rekorde - ipak, valja napomenuti kako to nisu samo posjetitelji iz susjednih zemalja, već su hrvatski gradovi i mjesta na moru postali popularni i među brojnim stranim zvijezdama, kao što su i postali poznate kulise za snimanje nagrađivanih, svjetski poznatih filmova.

Hrvatska ove godine, prema službenim podacima, ostvaruje rekordnu sezonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, prema podacima iz sustava eVisitor, u Hrvatskoj je od početka godine do danas ostvareno 55,3 milijuna noćenja, čime je premašen broj noćenja iz cijele 2020. godine, kada je u dvanaest mjeseci ostvareno 54,4 milijuna noćenja.

Od ukupnog broja noćenja u 2021. godini, 46,6 milijuna ostvarili su strani turisti, a 8,7 milijuna domaći. Od početka ove godine ujedno je ostvareno i devet milijuna turističkih dolazaka, odnosno Hrvatsku je u ovoj godini posjetilo već 1,2 milijuna turista više nego lani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2021. ostvareno je dosad 46 posto više dolazaka i 37 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. U usporedbi s istim razdobljem 2019., ostvareno je 61 posto dolazaka i 72 posto noćenja. 

Razvoj turizma započeo 1952.

Kada bismo gledali statistiku, značajniji razvoj inozemnog turizma započeo je 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloženi novac". Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina 20. stoljeća.

Točnije, riječ je o godinama 1986. i 1987. 1986. godine na našoj je obali bilo čak 10,5 milijuna posjetitelja, što je predstavljalo najveći broj sve do neovisnosti Republike Hrvatske. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih turističkih prihoda.

A, kako smo pridobili sve te silne turiste?

Osim hvalevrijednim morem i obalom, ugledni umjetnici poput Ede Murtića, Andrije Maurovića, Milana Vulpe, i Borisa Ljubičića, kao i brojni drugi, potrudili su se napraviti plakate kojima su promovirali našu obalu. Bile su tu i brojne manifestacije, poput Rally utrke 1952. godine. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(Edo Murtić, 1953. /PINTEREST)

https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/06/ed-murti%C4%87-yu-poster-1953.jpg

(Andrija Maurović, 1952. / PINTEREST)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/06/unnamed-2.jpg

(1925. godine za Split /PINTEREST)

https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/06/unnamed.jpg

(1950. godine za Rab, PINTEREST)

https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/06/yurab.jpg

(Rally na Jadranu, 1952. godine/ PINTEREST)

https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/06/unnamed-56.jpg

...Što se ne razlikuje previše od današnjeg načina promoviranja obale. Društvene mreže preplavljene su slikama naše obale, ali valja podsjetiti i na reklamni spot HTZ-a koji upozorava da se "ne smijemo pržiti predugo":

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naša je obala bila prepuna odmarališta koje su turisti rado posjećivali. Propaganda je bila na prvom mjestu. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kritike na račun konobara već i tad

Ipak, već su i tada postojali zapisi da su se na našoj obali radnici izrabljivali. Švicarka je zaključila da kad „Jugoslaveni obuku konobarsku bluzu daju utisak čovjeka na prisilnom radu“.  Kritiku stanja u hotelima je 1974. iznosio u svojoj kolumni u VUS-u i Miljenko Smoje pa zaključuje „Dok čekam konobara, zabavljan se čitajući tragove spize koja je prolazila preko ovog stola“ ili „Konobara čekam uru, uru i po, i sve ča će mi donit na stol će bit ladno osim vode“, stoji u radu naslova "Turizam u Jugoslaviji 1970-ih", Katarine-Kaje Župančić i Mihaela Puljića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo