Nova studija procjenjuje da će Zemljin kisik trajati još samo oko milijardu godina, što znači katastrofu za najveći dio života na planetu.
Dva su znanstvenika u članku objavljenom u časopisu Natural Geoscience predvidjela da će se Zemljina atmosfera bogata kisikom vratiti u sustav bogat metanom, kakva je bila do prije nekih 2,4 milijarde godina.
Kazumi Ozaki i Christopher Reinhard došli su do ovog zaključka modelirajući brojne zemaljske sustave, klimatske, biološke i geološke, kako bi ispitali vremenski raspon atmosferskih uvjeta na Zemlji, prenosi IFLScience.
Život na Zemlji omogućava visoki udio kisika u atmosferi našeg planeta. Ona je plodno tlo za fotosintetske organizme koji djeluju kao kamen temeljac za život na planeti. Međutim, nove procjene ističu kako ova oksigenirana atmosfera - kao i život ovisan o kisiku - vjerojatno neće biti trajna značajka Zemlje.
"Atmosferu nakon velike deoksigenacije karakterizira povišeni metan, niska razina CO2 i nikakav ozonski omotač", navodi Kazumi Ozaki.
Promjene će se dogoditi u geološkom vremenskom rasponu od milijuna i milijardi godina pa ih ne treba miješati s trenutnim promjenama Zemljine atmosfere na koje utječe čovjek.
Nova saznanja utječu i na život na drugim planetima
Jedna od glavnih sila za koju se misli da pokreće ovu dugoročnu promjenu razine kisika je postupno jačanje sjaja sunca. Kako će to zagrijavati planet, znanstvenici zaključuju da će na kraju smanjiti količinu ugljičnog dioksida u atmosferi, jer CO2 upija toplinu i razgrađuje se. Na kraju, biljke i drugi organizmi fotosinteze neće imati dovoljno ugljičnog dioksida za proizvodnju kisika, zbog čega će on nestati iz atmosfere.
Ova nova procjena ne utječe samo na život na Zemlji, već bi mogla dovesti do boljeg razumijevanja života na drugim planetima. Kisik i s njim povezani nusproizvodi neki su od ključnih bioloških potpisa koje znanstvenici koriste kako bi "nanjušili" potencijalno nastanjive planete.
Međutim, kao što pokazuje ova nova studija, čak ni Zemlja možda neće biti trajno bogata kisikom, što sugerira da ćemo možda trebati proširiti gledište kada tražimo život izvan našeg Sunčevog sustava.
