Za neke ljude u gradu Scottsdaleu u američkoj Arizoni vrijeme i smrt su "na svojevrsnoj pauzi" jer su podvrgnuti postupku kriokonzervacije. U spremnicima s tekućim dušikom smještena su tijela ili organi 199 osoba koje su se odlučile na postupak kriokonzervacije u nadi da će biti oživljene u budućnosti kada znanost još više napreduje.
Mnogi od "pacijenata", kako ih nazivaju u zakladi 'Alcor Life Extension Foundation', bolovali su od terminalne faze karcinoma, amiotrofične lateralne skleroze ili od ostalih bolesti za koje danas još nema lijeka.
Matheryn Naovaratpong, Tajlanđanka koja je bolovala i umrla od raka mozga, najmlađa je osoba podvrgnuta kriokonzervaciji. To je bilo 2015. godine kada je imala 2 godine.
"Oba njezina roditelja su liječnici. Djevojčica je imala više operacija na mozgu i, nažalost, ništa nije djelovalo na poboljšanje bolesti pa su na kraju kontaktirali nas", rekao je Max More, direktor Alcora, neprofitne organizacije koja tvrdi da je svjetski lider u krionici, postupku čuvanja ljudskog tijela na ekstremno niskim temperaturama do pronalaska lijeka ili metode oživljavanja u budućnosti.
Pionir bitcoina Hal Finney, jedan je od Alcorovih "pacijenta". Nakon što je 2014. umro od posljedica ALS-a njegovo je tijelo podvrgnuto kriokonzervaciji.
Sam proces krioprezervacije počinje nakon što je osoba zakonski proglašena mrtvom.
Krv i druge tjelesne tekućine uklanjaju se iz pacijentova tijela i zamjenjuju kemikalijama koje onemogućuju stvaranje štetnih ledenih kristala.
Nakon kriopohrane ili vitrifikacije "pacijentova" tijela na ekstremno niskoj temperaturi, Alcorovi pacijenti se potom smještaju u spremnike u zgradi tvrtke u Arizoni "onoliko dugo koliko je potrebno da uznapreduje tehnologija" koja će pridonijeti izliječenju pacijenta, pojasnio je More.
Minimalna cijena postupka iznosi 200.000 dolara za krioprezervaciju tijela i 80.000 dolara samo za vitrifikaciju mozga.
Brojni znanstvenici smatraju da je krionika u potpunosti neuspješna metoda očuvanja života. Ukazuju na činjenicu da se postupak zamrzavanja može obaviti tek nakon što nastupi smrt i da još nikoga nije vratila u život.
Drugi je problem u tomu što se prilikom hlađenja na ekstremno niskim temperaturama ipak stvaraju ledeni kristalići koji su obujmom veći od vode u organizmu zbog čega razaraju organizam iznutra.
Dr. Arthur Caplan, voditelj odjela za medicinsku etiku na Medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta New York kaže da je "ideja o zamrzavanju tijela ili organa za budućnost prilično naivna. Čini se da u to vjeruju ljudi koji su specijalizirani za proučavanje daleke budućnosti ili oni koji žele vaše novce kako biste se postupku podvrgli".
