Pojedinci koji odbijaju cijepljenje u prosjeku imaju nižu razinu inteligencije, pokazalo je veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity.

Prvo istraživanje povezanosti IQ-a i kolebljivosti

Autori u uvodu pišu da je tijekom pandemije otkriveno više čimbenika koji daju jasna predviđanja razina kolebljivosti prema cijepljenju protiv covida-19. No iako postoje istraživanja koja su pokazala da ljudi s nižim razinama kognitivnih sposobnosti imaju problema s epidemiološkim mjerama (držanje distance, maske, higijena itd.), uloga inteligencije u odbijanju cjepiva protiv covida-19 ranije nije bila istražena.

Tim znanstvenika, uglavnom epidemiologa i psihologa s londonskog University Collegea i Sveučilišta u Edinburghu odlučio je stoga testirati povezanost rezultata niza testova inteligencije i kolebljivosti prema cijepljenju na temelju prijava vlastitih stavova, prenosi Index.

U tjednu neposredno nakon objave rezultata uspješnog testiranja prvog djelotvornog cjepiva (studeni/prosinac 2020.) prikupljeni su podaci o namjerama od 11.740 osoba (6702 žene) u dobi od 16 do 95 godina.

Rezultati ispitivanja općih kognitivnih funkcija utvrđeni su pak na temelju šest testova prikupljenih u Main Surveyju 2011./12., prije početka pandemije.

Među sudionicima ispitivanja oko 17,2 posto, odnosno njih 1842, naznačilo je da se dvoumi oko cijepljenja. Znanstvenici su prvo rezultate kontrolirali na takav način da isključe moguće utjecaje dobi, spola i etničke pripadnosti. To je bilo važno učiniti jer je za očekivati, primjerice, da će stariji, koji necijepljenjem riskiraju više, biti manje kolebljivi.

Rezultati istraživanja

Ustanovljeno je da je stupanj obrazovanja utjecao je na kolebljivost (obrazovaniji su bili manje kolebljivi), ali čak i kada je njegov utjecaj isključen, vjerojatnost utjecaja inteligencije na kolebljivost i dalje je ostala značajna.

Utvrđeno je da postoji povezanost između kvocijenta inteligencije i stupnja obrazovanja i to u oba smjera. Naime, ne samo da ljudi viših kognitivnih sposobnosti u prosjeku postižu viša akademska postignuća nego su istraživanja pokazala da svaka godina obrazovanja podiže IQ za oko tri boda.

Autori su također utvrdili da je postojala linearna povezanost kolebljivosti prema cijepljenju u cijelom rasponu kognitivnih rezultata. Drugim riječima, što su bile manje kognitivne sposobnosti sudionika, to je bila veća njihova kolebljivost.

Znanstvenici u svojem radu ipak ističu da njihovo istraživanje ima jedno važno ograničenje, a to je da se temelji na izjavama ljudi o njihovim namjerama, a ne na njihovom stvarnom ponašanju. Drugim riječima, autori nisu imali informacije o tome tko se od sudionika u stvarnosti cijepio, a tko nije.

Naravno, treba imati na umu da na kolebljivost utječu mnogi čimbenici, a ne samo inteligencija, te da rezultate treba shvatiti kao pokazatelje statističke povezanosti. Drugim riječima, ne može se reći da je svatko tko je kolebljiv prema cijepljenju neinteligentan i obratno.