Jedan je lokalni ribar u petak oko 10.20 sati kod istarskog mjesta Koromačno, pored broda ugledao zanimljiv i neobičan prizor. Vidio je ogromne peraje životinje koja je bila velika poput njegova broda. Ribar je snimke poslao Velimiru Vrziću, svom prijatelju te ujedno podmorskom istraživaču.
"Ribar je isključio motor i oprezno se približio velikoj psini kako bi se uvjerio o čemu se radi i eventualno obavijestio državne institucije i biologe. U video zapisu vidljiv je susret na pola metra između ribara koji je išao dignut mreže i psine.
O čemu se radi na stručnjacima je Instituta za proučavanje mora kao i morskih biologa a ribar se oprezno udaljio kako predmetnu psinu ne bi smetao u njenom prirodnom okolišu. Apeliramo na nautičare, jahtaše i brodove da budu oprezni prilikom navigacije navedenim akvatorijem kako ne bi remetili mir morskih pasa-kitopsina u njihovom prirodnom okolišu", rekao je Vrzić za Morski.hr.
'SRAMOTA, DNO DNA': Kod Krka ulovili zaštićenog morskog psa pa ga bacili jer ga nisu mogli 'oguliti'; Stručnjak: 'Njegovo meso je otrovno'
Druga najveća živuća riba na planeti i ujedno miroljubiva vrsta
Andrej Gajić, renomirani svjetski stručnjak za morske pse te zaštitno lice National Geographica, objasnio je za Morski.hr o kakvoj je životinji riječ. Naime, to je druga najveća živuća riba na planeti, ali je pitoma i miroljubiva vrsta.
Na priloženoj fotodokumentaciji vidi se gorostasna psina, Cetorhinus maximus Gunnerus, 1765–druga najveća živuća riba današnjice, te jedna od tri vrste morskih pasa koje se hrane filtracijom (prvenstveno planktonskim organizmima). S obzirom na dosta specifičan način života i visok stupanj migracija –u Jadransko more ulazi sporadično. Do danas, zabilježena je nešto više od 35 puta i to najčešće oko Riječkog i Tršćankog zaliva u proljeće i ljeto – iako je pronalažena duž čitave istočne obale u različitim godišnjim dobima. Lovljeni su mladi primjerci od 250 do 400 cm, te odrasli sa 600 do 800 cm ukupne dužine. Najveća jadranska jedinka zabilježena je 2000. godine u Blitvenici (Hrvatska) i mjerila je 850 cm ukupne dužine tijela i težila oko 2.500 kg (Soldo & Jardas, 2000, 2002; Lipej et al., 2000; Gajić, 2015).
Ova, u potpunosti bezopasna i miroljubiva vrsta, raste u prosjeku 7 (Cervigón & Fischer, 1979) do 10 m, dok u iznimnim slučajevima može premašiti 15 m ukupne dužine (Compagno, 1984). Zimu obično provodi na velikim dubina-ma, oko 900 m (Shepard et al., 2006) a sporadično zaranja i do 2.000 m (Cox & Francis, 1997). U proljetnim i ljetnim mjesecima dolazi u plitke (često priobalne) vode kako bi se hranila–kada je najčešće i susrećemo u Jadranu. Parenje se odvija najčešće u ljetnim mjesecima, dok je period gestacije među najdužim od svih kičmenjaka i traje približno do 36 mjeseci (Pauly, 2002). Ženka koti vrlo krupne mlade koji mjere 150 do čak 200 cm ukupne dužine (Kunzik, 1988). U teritorijalnim vodama Hrvatske smatra se ugroženom vrstom i zaštićena je Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). S obzirom na specifično kretanje nerijetko dozvoljava prilazak roniocima na dah.
Ipak! Prilikom susreta držati udaljenost od životinje minimalno 100 m plovilom (s ugašenim motorom), dok u moru ne bi smjeli prilaziti bliže od pet metara niti koristiti bljeskalicu tijekom fotografiranja", kazao je stručnjak za Morski.hr.
