Ovih dana prilikom svakog ulaska u dućan, neugodno se iznenadimo novom višom cijenom namirnica koje smo ranije bez puno razmišljanja kupovali. Cijene sve više idu gore, a tu je i nadolazeća promjena u eure zbog koje ćemo svi još pažljivije birati što stavljamo u košaricu.
U takvim ekonomskim okolnostima, nameće se pitanje kako i dalje ulagati u prehranu i kvalitetno se hraniti. Vrlo često Hrvatska se nalazi pri vrhu europskih statistika kada je u pitanju prekomjerna tjelesna težina. Hoće li inflacija i ekonomska kriza to još više pogoršati? Teško je znati, no kao nacija svakako bi nam kvalitetna prehrana trebala biti prioritet.
O tome kako i u vrijeme inflacije i ekonomske krize imati kvalitetnu prehranu, porazgovarali smo sa dvoje nutricionista - Draganom Olujić i Nenadom Bratkovićem.
''Sasvim je izgledno za očekivati da će se inflacija i ekonomska kriza reflektirati i na potrošnju i kupovinu namirnica, odnosno na ulaganje u prehranu. Barem na percepciju iste. Mnogi podaci i prije krize pokazuju da u mjesečnim troškovima života udio nabave/kupovine namirnica među najznačajnijim rashodima. No, hoće li preraspodjela kućnog budgeta utjecati i na konačni pad kvalitete prehrane, ipak ovisi o znanjima, vještinama i edukaciji osoba i obitelji'', izjavio je Bratković.
'Stvorili smo percepiju o skupoj hrani'
Tvrdi kako se ukoliko su ljudi snalažljivi i educirani, dobro isplanirana prehrana može osigurati i bez namirnica koje su drastično poskupjele, a pritom i nisu nutritivno neophodne.
Nutricionistica Dragana Olujić kaže kako nam visoke cijene s obzirom na situaciju nisu došle kao iznenađenje, no ne moraju utjecati na kvalitetnu prehranu.
''Prehrana koja mora biti zastupljena u svakodnevnoj primjeni, a to je hrana iz kategorije voće, povrće, mahunarke, sjemenke i razne žitarice ne ulaze u kategoriju hrane koja je i inače bila skupa. To što smo mi stvorili nekakvu percepciju o tome da je ta hrana skupa, to su već neke naše udobnosti'', izjavila je za RTL.hr Olujić.
Olujić kaže kako nije sporno da su poskupljenja neki namirnica suluda i da su udar na novčanike građana, no naglašava da ukoliko kvalitetnu prehranu stavimo visoko na ljestvicu prioriteta, onda možemo pronaći i vremena i načina kako ju ostvariti.
''Ključno je hoćete li birati namirnice koje su ipak zadržale cijenu, ambalažiranu hranu, ili brojne procesuirane proizvode koji su zbog skupljih tehnoloških procesa poskupjele. Konkretan primjer, kilogram sardina (kao inače vrlo povoljne, a nutritivno punovrijedne hrane) će biti neznatno skuplji u odnosu na poskupljenje sardina u konzervi (koje su također bile vrlo povoljne, ali zbog aluminijske ambalaže poskupjele i do 30%)'', pojasnio je Bratković.
Nutricionist je naveo i primjer kruha rekavši kako se iz kilograma brašna može napraviti nutritivno vrjedniji kruh, nego bijeli kruh koji je poskupio sa znatno manje nutritivnih vrijednosti i nižeg indeksa sitosti.
Skupljim uljem ćemo biti 'prisiljeni' na manje pržene hrane
''Također, suncokretovo ulje je dramatično poskupjelo, pa ćemo možda time i biti “prisiljeni” zdravije se hraniti, i ne koristiti prženu hranu i takav način pripreme i ovu namirnicu u tolikoj mjeri'', komentirao je Bratković.
Istog je mišljenja i Olujić koja kaže kako nam poskupljenje hrane ne bi trebalo biti izlika za osiromašenje kvalitete prehrane.
''Svježa i sezonska hrana uvijek se može naći po relativno pristojnoj cijeni. Samo se treba potruditi'', rekla je Olujić.
Olujić apelira na kritičko razmišljanje i na informiranje prilikom izbora namirnica. Posebice naglašava da je bolje jesti što manje prerađevina i crvenog mesa.
''Hladnjaci i smočnice ne trebaju se trpati nečime što je fino, što još nismo probali, nekim novim artiklom koji izgleda privlačno. Činjenica je da će ljudi srljati u pakiranja 4 + 1 , no pazite, vi nigdje nećete tako pakirane jabuke. Niti ćete naći 2 + 1 pakiran kilogram grožđa. Ono što ćete naći na akcijama, to je i ovako hrana koja ne bi trebala biti zastupljena u našim dnevnim jelovnicima'', kazala je Olujić.
Bratković savjetuje kako se trebaju koristiti namirnice poput leće, slanutka i graha, čija je cijena i dalje pristupačna po jedinici suhe mase u odnosu na ekvivalentan procesuiran gotov proizvod.
Ako želimo imati bolju prehranu, dobro je imati isplaniran tjedni jelovnik i spisak što kupiti prije odlaska u trgovinu.
''Dobar plan, pola je posla, a usudio bih se reći i uštede. Ne samo uštede i bolje ekonomičnije prehrane, već i nutritivno vrednije. Možda je došlo vrijeme i za razne aplikacije koje će pratiti na tjednoj/dnevnoj razini trend cijena, omogućiti potrošačima da odluče gdje će kupovati, i potom “klikati” za online kupovinu, i time planirati bolju prehranu. Tjedni okvirni plan jelovnika i svoje prehrane sasvim će sigurno omogućiti bolje snalaženje i štedljiviji učinak na sam kućni budžet'', rekao je Bratković.
''Ne bi nam se smjelo događati da uzimamo artikle koje nismo planirali jer su nam primamljivi. Moramo razviti to kritičko razmišljanje i osvijestiti taj naš problem konzumerizma koji nas je do ovoga i doveo'', zaključila je Olujić.
