Sjećate se ono prije dvije godine kad je Europa slavodobitno odlučila ukinuti pomicanje sata? Svi su o tome pričali, i u Europi i u Hrvatskoj, i vlasnici kokoši i vozači kamiona i ministri i fizičari, svi su se izjašnjavali je li bolje ljetno ili zimsko i hoće li djeca ići u školu po mraku ili to nema smisla.
E pa, po tom velikom planu, sat bismo zadnji put trebali pomaknuti ove nedjelje. Naravno, ako bismo ostali na ljetnom računanju. 2021. je trebala biti ta godina, nitko naravno nije znao da će doći korona i da više nikog u Europi neće biti briga za micanje sata. Ali, nas je i dalje briga.
Idemo sa dva na tri. Manje ćemo spavati jedan sat ali će nam biti duži dan.
Ljetno računanje vremena od nedjelje, a život s popravljanjem i prodavanjem kazaljki na satu - njegov je posao svakog radnog dana. Zagrebački urar Ivo Samardžić - dva puta na godinu ima dvostruko više posla nego inače.
"Što se tiče profesionalne strane to je dobro. Malo se povećao posao, malo više ljudi dolazi, ulazi, mijenjamo krunice, dihtunge", kaže majstor urar Ivo Samardžić.
Od starih budilnika do ručnih satova - kada dođe do pomicanja sata, stiže mu najmanje 50 ljudi sa svojim uređajima.
"Neki ljudi to ne znaju napraviti, postoje neki satovi koji se sami mijenjaju, pa ne primaju signal, postoje neki koji su komplicirani. Imamo čisto jako moderno, starinski sat, svi se oni više manje moraju naštimavati, pomicati u to vrijeme osim ovog koji se mijenja sam", ističe Samardžić.
A sad imamo i puno više satova...
"Hladnjak, pećnica, fotoaparat, svaki instrument ima svoj sat, nekad znaju automatski pedašava. Najgore prolazi automatika koja misli da je jako pametna, a zaboravlja da su ljudi fleksibilni i da znaju izmijeniti parametre pa se onda tome ne prilagodi", govori fizičar na Institutu Ruđer Bošković Milivoj Uroić.
Borba za ukidanje pomicanja sata će pričekati još neko vrijeme
No, hoće li urari imati manje posla? 2018. godine 84 posto građana u Europskoj Uniji izjasnilo se u anketi da je za prestanak pomicanja. 2019. Europski parlament velikom većinom podržava taj prijedlog, Europarlamentarci si daju rok od dvije godine da svaka država odluči, ali od tad nije došlo na dnevni red.
"Ovo nije zadnje pomicanje sata, ali u svakom slučaju vidjet ćemo što će se zbivati, mogu razumijeti da su teme ljudskih života, zdravlja i očuvanja ekonomije zaista prioritet", jasno će eurozastupnica Biljana Borzan.
U anketi je tada više od 85 posto Hrvata reklo da je za ukidanje pomicanja sata.
"Ja bi to ukinula. Zašto? Zato što ne vidim nikakav razlog osim tog što svi budemo pošemereni."
"Meni je tako svejedno, meni vrijeme tako ništa ne znači."
"Mi volimo duži dan, apsolutno duži dan. Želimo da trajne ostane ovako, ako već moramo birati neka bude duži pa kako nam bude."
"Paše definitivno, ima više vremena za sve. Sve je sad automatski, mobiteli, pa se ne moram brinuti hoće se pomaknut sat i to."
Većina Hrvata prema anketi je za ljetno vrijeme zbog turizma, a kada bi ostalo zimsko vrijeme tijekom ljetnjih mjeseci...
"Sunce bi izlazilo prije 5 sati i to ne samo cijelo ljeto već i veći dio proljeća, a mrak bi padao već sredinom kolovoza negdje oko 19 sati, prilično rano, a sadašnja situacija je da se to događa sredinom rujna", rekao je meteorolog RTL-a Dorian Ribarić.
Iako pobornik ljetnog, ovaj fizičar kaže da je zimsko napravljeno zbog boljih navika....
"Složio bih se sa pobornicima zimskog, pravog računanja vremena kad bi mi kao ljudi imali bolje navike. Ranije lijegati, ranije ustajati. To se neće samo od sebe dogoditi, a ovo pomicanje sata je bio pokušaj u tom smjeru", poručuje fizičar na Institutu Ruđer Bošković Milivoj Uroić.
A dok traje borba protiv virusa, borba za cjepivo i ostale važne borbe, ova borba za ukidanje pomicanja sata će pričekati još neko vrijeme.
