U krvi morskih pasa sve je više kofeina i kokaina, gotovo svaka treća životinja ispala je pozitivna!
Gotovo trećina testiranih životinja bila je pozitivna na barem jednu od supstanci koje su znanstvenici nazvali "onečišćujućim tvarima od novog interesa"
Zvuči kao scenarij za neki film, ali je nažalost surova stvarnost. Naime, u kristalno čistim vodama Bahama, koje se smatraju jednim od posljednjih netaknutih morskih utočišta, morski psi plivaju s koktelom ljudskih droga u svom organizmu!
Nova znanstvena studija otkrila je prisutnost kokaina, kofeina i lijekova protiv bolova u krvi ovih morskih predatora, što baca vrlo tamnu sjenu na idiličnu sliku karipskog raja i postavljajući ozbiljna pitanja o posljedicama ljudskog zagađenja.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Environmental Pollution, proveli su znanstvenici koji su analizirali uzorke krvi 85 morskih pasa u blizini otoka Eleuthera.
Obuhvaćeno je pet različitih vrsta, uključujući karipske grebenske morske pse, atlantske morske pse i limunske morske pse.
Rezultati su bili šokantni: gotovo trećina testiranih životinja bila je pozitivna na barem jednu od supstanci koje su znanstvenici nazvali "onečišćujućim tvarima od novog interesa".
Najčešće otkrivena supstanca bio je kofein i pronađen je kod 27 morskih pasa. Slijedili su ga uobičajeni lijekovi protiv bolova poput acetaminofena i diklofenaka, aktivnih sastojaka u lijekovima kao što su Tylenol i Voltaren.
Posebnu je pozornost privukao pronalazak kokaina u krvi dva morska psa, od kojih je jedan bio mladi limunski morski pas pronađen u plitkom području.
Prema istraživačima, to predstavlja prvi zabilježeni slučaj pronalaska kofeina i acetaminofena u bilo kojoj vrsti morskog psa na svijetu te prvi dokaz o kokainu u morskim psima na Bahamima.
Odakle kokain u krvi morskih pasa?
Iako se Bahami percipiraju kao netaknuta priroda, znanstvenici upozoravaju da je kemijsko zagađenje daleko raširenije nego što se misli. Glavni izvor ovih supstanci je ljudski otpad.
Vodeća istraživačica studije, Natascha Wosnick, biologinja sa Saveznog sveučilišta Paraná u Brazilu, bez okolišanja upire prstom u glavni uzrok.
"Govorimo o vrlo udaljenom otoku na Bahamima", izjavila je za Science News. "To se događa uglavnom zato što ljudi dolaze onamo, mokre u vodu i ispuštaju kanalizaciju."
Rastući turizam, sve veći broj kuća za odmor i brodova dovode do značajnog povećanja volumena i kemijske složenosti otpadnih voda. Te tvari kroz kanalizaciju ili izravno s brodova dospijevaju u more.
Studija je pokazala da je najveći broj pozitivnih uzoraka pronađen na lokaciji gdje se turistički brodovi često usidre, što upućuje na izravnu vezu između ljudske prisutnosti i kontaminacije.
U slučaju kokaina, Wosnick nagađa da je morski pas možda došao u kontakt s odbačenim paketićem, budući da su morski psi znatiželjni i često grizu nepoznate predmete kako bi ih istražili.
Dugoročni učinci ovog farmaceutskog koktela na morske pse još nisu poznati, međutim početni nalazi su zabrinjavajući.
Morski psi u čijoj je krvi pronađena kontaminacija pokazali su promjene u metaboličkim markerima povezanim sa stresom i potrošnjom energije poput povišenih razina laktata i uree.
Znanstvenici ističu da stimulansi poput kokaina i kofeina kod drugih kralježnjaka mogu uzrokovati hiperglikemiju, nakupljanje laktata i poremećaje u metabolizmu lipida.
Iako morski psi nisu pokazivali očite znakove bolesti ili divljeg ponašanja, postoji bojazan da bi čak i niske razine izloženosti mogle utjecati na njihovo ponašanje, lov, razmnožavanje i opću sposobnost preživljavanja.
Ovo otkriće nije samo bizarna priča o "drogiranim morskim psima". Ono je snažan podsjetnik da naše djelovanje ima dalekosežne posljedice. Nevidljiva kemijska onečišćenja prodiru u svaki kutak planeta, čak i u one koje smatramo sigurnima.
Zaštita ovih ključnih predatora nije važna samo za očuvanje ekosustava, već i za očuvanje lokalnog gospodarstva Bahama koje uvelike ovisi o turizmu privučenom upravo tim fascinantnim stvorenjima.