Iako depresija i anksioznost utječu na milijune ljudi diljem svijeta, još uvijek ne znamo mnogo o tim fenomenima. Štoviše, još uvijek u potpunosti ne razumijemo koje su regije mozga povezane s njima ni kako se one razlikuju u osobama s različitim simptomima. Razumijeti kako i zašto dolazi do varijacija ključno je za razvoj boljih terapija, piše IFLScience.
Ono što je trenutno poznato je da su kod osoba koje pate od depresije i anksioznosti vidljive promjene u aktivnosti prefrontalnog korteksa čeonog režnja mozga. Dijelovi uključeni u proces kognicije i regulacije emocija imaju smanjenu razinu aktivnosti, dok dijelovi odgovorni za generiranje emocija te internih tjelesnih funkcija pojačano rade.
Kao ključna regija čija je aktivnost povećana kod depresivnih i anksioznih osoba pokazao se subgeni prednji cingularni korteks (sgACC) za koji se smatra da je povezan s emocionalnim reakcijama. Novo neurološko istraživanje pokazalo je da prekomjerna aktivnost sgACC područja mozga uzrokuje simptome depresije i anksioznosti.
Srčane bolesti i depresija
Još jedno zanimljivo pitanje je zašto osobe koje pate od depresije imaju povećani rizik od razvoja srčanih bolesti. Dok je neupitno da su životni stil i socioekonomski faktori dio odgovora, znanstvenici su htjeli testirati može li prekomjerna aktivnost sgACC područja, koje je povezano s moždanim deblom koje regulira krvni tlak i otkucaje srca, sama po sebi poremetiti kardiovaskularni rad.
Rezultati su pokazali da prekomjerna aktivnost povisuje broj otkucaja srca i smanjuje varijabilnost čak i u mirovanju. Varijabilnost pulsa je važan pokazatelj toga koliko brzo se srce može prilagoditi promjenama u okruženju.
Te promjene istovjetne su s nekim srčanim disfunkcijama prisutnima kod depresije i anksioznosti. Prekomjerna aktivnost sgACC područja potiče aktivaciju tzv. "fight or flight" sustava koji, ukoliko dugo ostane aktivan, stavlja dodatni napor na srce, što može objasniti više slučajeva srčanih bolesti.
Daljnja istraživanja i moguće terapije
Slikanjem mozga znanstvenici su istraživali kako prekomjerna aktivnost sgACC područja utječe na druge regije u stresnim situacijama i uočili povećanu aktivnost amigdale i hipotalamusa.
Ovakve promjene ključne su pri odabiru terapije ovisno o simptomima koje određeni pacijent pokazuje. Istraživanja također pomažu razumijeti zašto neke osobe ne reagiraju na antidepresive. Do čak trećine pacijenata koji ih uzimaju su na njih otporni, što znači da je potrebno pronaći nove terapije.
Ketamin je dao obećavajuće rezultate kod depresivnih osoba koje su otporne na antidepresive - djelovao je kroz samo nekoliko sati i uspješno ublažio simptome. Nažalost, efekt nije bio isti u slučaju anksioznosti.
To je pokazatelj da simptomi depresije i anksioznosti različito reagiraju na različite tipove antidepresiva ili terapije.
Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se upotpunosti razumijeli poremećaji. No, iako je aktivacija sgACC područja samo jedna od mogućih uzroka depresije i anksioznosti, za neke je ono potencijalno ključ uspješne terapije.
