Smeće zapravo ne prijeti, nego osvaja. Budimo iskreni, mediji su uslikali Dubrovnik okupiran otpadom, a sad je to već "stara vijest". Nova je, eto – Korčula. Ne Korčulanima, nego čitateljima. Onima koji se bave Slovenijom i vlastitim foteljama – još uvijek ni Korčula. Od istih ribara, ali nešto južnije, moglo se čuti: "važnije je pumpanje ega onih koji u nedostatku trenutnih kvaliteta narod maltretiraju strahom – između ostalog i vlastitim nadimcima – po oružju, piše portal Morski.hr.
Višednevno jugo osim lošeg raspoloženja i tmurnog neba Dubrovniku i okolici tradicionalno donese neželjene darove. To izgleda više nije ni vijest, posebno nakon posljednje katastrofalne situacije u kojoj su Dubrovčani smeće pristiglo od južnih susjeda tjednima čistili s površine. Ono što je usput završilo na dnu mora i u želucima riba – koga briga. Hrvatska je ionako na novim promidžbenim spotovima Hrvatske turističke zajednice "Full of life", piše Morski.
"Full of life? Mislite 'full of shit'", rezigniran je stanovnik Korčule koji je danas već treći put u svega par mjeseci primoran grabiti tuđe smeće oko svoje male ribarske brodice.
"Čini mi se da je važnije pumpanje ega nekih kojima je izbjegla medijska pozornost, pa su danas uhvatili svojih pet minuta i u nedostatku trenutnih kvaliteta narod maltretiraju strahom između ostalog i vlastitim nadimcima – po oružju! Rat je kod nas na jugu, godinama! I jesu li se zabrinuli oni ili trenutni ministri? Brine li se premijer? Je li predsjednica mahnula čistačima smeća s juga Hrvatske?" napisao je čitatelj iz Dubrovnika.
"Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Mora i oceani guše se i ne mogu više izdržati! Vlade to mogu zaustaviti! Ministri upravo izmjenjuju propise EU u vezi s otpadom: zatraži od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da se bori protiv onečišćenja plastikom.
Tražimo od ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića:
Da se zauzme da promjene zakona o otpadu EU omoguće zemljama članicama da i same ograničavaju i smanjuju glavne izvore plastičnog otpada i smeća.
Da poduzme hitne mjere u svrhu smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu i potakne promjenu navika i ponašanja te inovacije! Ključne riječi su: smanjenje upotrebe, ponovna upotreba, a tek onda recikliranje!", podsjećaju iz Greenpeace-a.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
