Iako koronavirus ne bira žrtve, kao ni bilo koja druga bolest, postoje oni koje će globalna epidemija dotući, ako ne fizički, onda financijski, kao i oni koji će iz cijele tragične situacije izaći s još debljim bankovnim računom.
Tako se, primjerice, bogatstvo američkih milijardera povećalo za više od 10 % za samo tri tjedna krize uzrokovane Covidom-19. Enorman sraz između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih poznat je u Americi, a s panedmijom će biti još i veći.
Mnogi Amerikanci nisu se oporavili od velike recesije 2008. godine. 12 godina poslije zbog velike pandemije koronavirusa to isto mnoštvo osjeća još veće posljedice. Samo 20 % Amerikanaca uspjelo je vratiti financijsku sigurnost i stabilnost koju je imalo prije 2008. godine. Suprotno tome, kada bismo gledali Forbesovu listu najbogatijih, svih 400 milijardera oporavilo se od recesije u roku od tri godine, a u idućim godinama njihovo je bogatstvo neprestano raslo.
Vlada se brine za bogate
Kao i za vrijeme te recesije, isto je već sada i bit će i za vrijeme koronakrize. Naime, od 400 bogataša s Forbesove liste, najmanje osam milijardera zaradilo je, od početka pandemije, po milijardu dolara. Samo neki od njih s većom zaradom su osnivači aplikacije Zoom, vlasnici Microsofta, Skypea i aplikacije Microsoft Teams. Ipak, nitko od njih nije profitirao kao osnivač Amazona - Jeff Bezos je od 1. siječnja ove godine zaradio 25 milijardi dolara. Ekstremno bogatstvo ovih milijardera daje im veliku moć nad politikom. Upravo zbog toga od 1980. godine pa sve do danas plaćaju 78 % manje poreza od ostalih stanovnika u Americi. Uzimajući sve to u obzir, očito je da se vladajući najprije brinu za bogate, prenosi CNN.
Slično je bilo i za vrijeme Crne smrti, odnosno, u doba kuge
Doba kuge (Crna smrt ili Crna kuga) naziv je za razdoblje jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započela je u jugozapadnoj Aziji i proširila se u Europu potkraj 1340. gdje je (mnogo kasnije, u 18. st.) i dobila ime Crna smrt (lat. mors atra). Konačan broj umrlih u svijetu tijekom te pandemije procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovine tadašnjeg stanovništva Europe.
Smrt, nemoć, bolest i jad i tada su više pogađali siromašne nego bogate. Bogatstvo koje se prije dijelilo i davalo u dobrotvorne svrhe sada se čuvalo u obitelji.
Prije nego što je izbila kuga, nekoliko stoljeća rasta stanovništva dovelo je do viška radne snage koji je naglo zamijenjen nedostatkom radne snage kada su umrli mnogi kmetovi i slobodni seljaci. Povjesničari tvrde da je ovaj nedostatak radne snage omogućio seljacima koji su preživjeli pandemiju da zahtijevaju bolju plaću ili da traže posao negdje drugdje. Unatoč državnom otporu, kmetstvo i sam feudalni sustav bili su u konačnici narušeni. Nagli gubitak najmanje trećine europskog stanovništva nije doveo ni do preraspodjele bogatstva - umjesto toga, ljudi su čvrsto čuvali novac u obitelji, među sobom, piše BBC.
No, druga ne toliko često primjećena posljedica kuge bila je
porast bogatih poduzetnika i veza između bogatijih, većih
"poduzeća" i vladajućih - isto možemo vidjeti i
danas.
Velika "poduzeća", ako ih se može tako nazvati, opstajala su i
držala monopol nad manjim brojem seljaka i
radnika u polju. Isto tako, polovicom 14.
stoljeća napravljeni su statuti po kojima su se
povećavali porezi onima nižeg sloja kako bi se održala postojeća
moć vladajućih.
U idućim pandemijama kuge država je čuvala svoje stanovništvo tako što bi ga stavljala u karantenu (prva karantena u povijesti organizirana je u Dubrovniku).
Čini se da su pandemije kuge i koronavirusa uzrokovale
centralizaciju poslovanja i državne moći. To je zanimljivo
napomenuti. Ali najveće je pitanje mogu li te silne snage
biti usmjerene na krizu koja dolazi?
