Briga njih za božićnu strku i zbrku: Bilo bi krasno odmoriti među ovim pandama dan ili dva

Debela zimska dlaka i pažljivo osigurana količina snijega pružaju im idealne uvjete za život tijekom hladnijih mjeseci. Njihova gusta, topla dlaka štiti ih od niskih temperatura, dok snijeg, koji se redovito priprema u zoološkim vrtovima poput onog u Chongqingu, imitira prirodno stanište planinskih šuma Kine. Ovi uvjeti omogućuju pandama da se potpuno aklimatiziraju i uživaju u svojoj okolini.

Ove preslatke životinje u mirnom okruženju uživaju u jednostavnim radostima. Njihove zabavne eskapade u snijegu često privlače pažnju posjetitelja, koji su oduševljeni njihovim nestašnim, ali opuštenim ponašanjem.

Velika panda jedan je od najprepoznatljivijih simbola očuvanja prirode i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.

Uglavnom su samotnjaci koji žive u planinskim područjima središnje Kine. Aktivne su oko 14 sati dnevno, a uglavnom samo jedu i odmaraju.

Za razliku od drugih medvjeda, one ne hiberniraju, već se tijekom zime samo spuštaju u niže predjele gdje je toplije.

Najfascinantnija činjenica o pandama je njihova prehrana - čak 99 posto njihove ishrane čini bambus.

Dnevno konzumiraju između 12 i 15 kilograma bambusa, što znači da veći dio dana, čak 10 do 12 sati, uživaju u svom omiljenom obroku. Njihova probava prati ovaj intenzivan ritam hranjenja, pa tijekom dana obavljaju nuždu i do 50 puta.

Proces razmnožavanja iznimno je složen i predstavlja jedan od glavnih izazova u očuvanju ove ugrožene vrste. Ženke su plodne samo jednom godišnje, i to u vrlo kratkom razdoblju od 24 do 36 sati.

Nakon uspješne oplodnje, trudnoća traje oko 135 dana, a novorođene pande dolaze na svijet s nevjerojatno malom težinom od svega 100 grama.

Mladunčad je potpuno bespomoćna pri rođenju – oči otvaraju tek nakon 45 dana, a intenzivna briga majke ključna je za njihov opstanak. Pandini mladunci ostaju s majkom do dobi od 18 do 24 mjeseca, kada se postupno osamostaljuju.

Najveća prijetnja pandama je gubitak prirodnog staništa. Danas žive na području koje čini manje od jedan posto njihovog povijesnog područja rasprostranjenosti.

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu i sve veću prijetnju za opstanak panda zbog ugrožavanja njihova staništa i izvore hrane. Stručnjaci predviđaju da bi do 2070. godine pande mogle izgubiti čak 50 posto svog trenutnog staništa, što bi imalo katastrofalan utjecaj na populaciju ove već ranjive vrste.

Zbog napora u očuvanju, populacija pandi polako raste. Trenutno u divljini živi oko 2000 jedinki, dok ih je u zatočeništvu više od 240. Međutim, vrsta je i dalje ranjiva i zahtijeva kontinuiranu zaštitu.

Iako su postigle određeni napredak u borbi za opstanak, njihova budućnost i dalje ovisi o našim naporima da očuvamo njihova staništa i zaustavimo klimatske promjene.