Datum i mjesto rođenja
Andrej Plenković rođen je 08. travnja 1970. godine u Zagrebu.
Školovanje
Osnovnoškolsko obrazovanje Plenković je završio na Jordanovcu, dok srednjoškolsko u Obrazovnom centru za jezike u Zagrebu. Poznato je da tečno govori engleski, francuski i talijanski, a služi se i njemačkim. Na Pravnom fakultetu Sveučilište u Zagrebu diplomirao je 1993. godine, dok stupanj magistra znanosti stekao je 2002. godine iz međunarodnog javnog i privatnog prava. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu
Svoje „predsjedničke“ vještine iskazao je još kao student, postavši predsjednik Europske udruge studenata prava Zagreb 1991., prvi predsjednik ELSA-e Hrvatske 1992. i 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e (European Law Students' Association, Bruxelles).
Osoban život
Andrej Plenković upoznao je svoju suprugu Anu Maslać Plenković tijekom obnašanja funkcije zastupnika Europskog parlamenta 2007. u Hrvatskom saboru. Imaju dvoje djece: sina Marija (rođen 2014.) i kćerkicu Milu (rođena 2017.). Osim politikom, u slobodno vrijeme Plenković se od mlađih dana volio baviti sportom: nogometom, tenisom, vaterpolom i posebno košarkom.
Počeci diplomatske karijere i Ministarstvo vanjskih poslova
Nakon odrađene prakse u Londonu, Plenković se vratio natrag za Hrvatsku te nakon položenog Državnog stručnog ispita završio je program za diplomatskog savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova. Od 1997. do 2001. obnašao je funkciju načelnika Odjela za europske integracije. Ujedno, bio je član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije te hrvatski nacionalni koordinator za Srednjoeuropsku inicijativu.
Od 2002. do 2005. aktivno se bavio lobiranjem Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji kao zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu.
Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Parizu te surađuje s veleposlanicima Božidarom Gagrom i Mirkom Galićem.
Nakon Francuske, vraća se za Zagreb i postaje Državni tajnik za europske integracije od travnja 2010. do prosinca 2011., i dalje aktivno se baveći u hrvatskim pregovorima s Europskom unijom u Vladi Jadranke Kosor.
Ulazak u Hrvatski sabor i zastupnik Europskog parlamenta
Od 2011. godine Plenković postaje član HDZ-a te kao kandidat stranke uključuje se na prve izbore za Europski parlament, gdje se 14. travnja 2013. ističe govorom na hrvatskom jeziku na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta te kao prvi hrvatski zastupnik čije je izvješće usvojeno na plenarnoj sjednici.
Kao član stranke odnosi pobjedu i sljedeće godine, 25. svibnja 2014. godine te u razdoblju do 2016. zastupnik je u Europskom parlamentu, predsjednik parlamentarnog Odbora za odnose s Ukrajinom, i prvi hrvatski zastupnik i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove na mandat od dvije i pol godine.
Predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade RH
Na izvanrednim stranačkim izborima 17. srpnja 2016. Plenković je izabran s 98.335 glasova za novog predsjednika HDZ-a te nasljednik Tomislava Karamarka, koji je dao ostavku nakon Afere Konzultantica zbog utvrđenih sukoba interesa.
Tu istu godinu Plenković obilježava novom pobjedom s 91 glasom većine kao predsjednik Vlade RH. U srpnju 2020. dobiva drugi mandat s 76 glasova većine.
Političke afere
Lex Agrokor
U travnju 2017. saborska većina je izglasala je „lex Agrokor“ zakon kojim bi se trebalo stabilizirati i unaprijediti poslovanje sistemske tvrtke, baš kao što je i sâm Agrokor koji se u vlasništvu Ivice Todorića našao u financijskim neprilikama. U tom testnom razdoblju od godinu dana, zamrzavanjem poslovanja, ulogu stečajnog upravitelja bi imala sama država, čime bi se dalo jamstvo bankama da bi nakon toga njihovo ulaganje bilo zaštićeno. Osim što bi se time obustavilo aktiviranje zadužnica, naplate kamata i glavnica, omogućio bi se dotok novca malim dobavljačima.
U rujnu 2018. godine Povjerenstvo na čelu s Natašom Novaković pokrenulo je postupak protiv Andreja Plenkovića, Zdravka Marića (ministra financija), Bože Petrova (čelnika Mosta) i Martine Dalić (bivše ministrice financija) zbog netransparentnog komuniciranja prema javnosti u slučaju donošenja tzv. "lex Agrokor" zakona.
Video komentar možete vidjeti ovdje.
U rujnu 2021. objavljeno je putem medija da je postupak zasada obustavljen.
Slučaj Helsinki
Slučaj Helsinki poznat kao „skrivanje dokumenata“, osvanuo je u medijima u rujnu 2019. godine kada je Povjerenstvo za sukob interesa utvrdilo da je Plenković prekršio svoju dužnost s obzirom da nije dostavio tražene dokumente o tome tko je platio put HDZ-ovoj delegaciji na godišnjoj skupštini Europske pučke stranke u Helsinkiju (EPP). Na optuženičkoj klupi, našli su se i Davor Božinović (ministar unutarnjih poslova), Gordan Jandroković (predsjednik Hrvatskog sabora), Tomislav Tolušić (bivši ministar poljoprivrede), Lovro Kuščević (bivši ministar uprave), Marko Milić (glasnogovornik Vlade) i Nada Murganić (bivša ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku).
U veljači 2020. Plenković je uzvratio tužbom na Povjerenstvo Upravnom sudu, što je riješeno njemu u prilog u ožujku 2020. Nezadovoljno odlukom, Povjerenstvo je uzvratilo žalbom Visokom upravnom sudu, koje je pak odbacilo temelje žalbe u korist Plenkovića.
Video možete vidjeti ovdje i ovdje.
Afera Pokaz
Afera ‘premijerovog kuma’, poznata kao Pokaz pojavila se u medijima u istom razdoblju kada i Afera Helsinki. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa utvrdilo je da Andrej Plenković nije postupio ‘savjesno i transparentno’ propisano člankom 5. Zakona o sprječavanja sukoba interesa, imenovanjem svoga vjenčanog kuma Igora Pokaza za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu. Plenković je uzvratio protutužbom, što je Upravni sud u ožujku 2020. izglasao u njegovu korist, kao i kasnije Visoki upravni sud odbijanjem žalbe Povjerenstva.
Afera Vjetroelektrane
Tijekom suđenja Josipi Rimac u Aferi Vjetroelektrane Krš-Pađene, bivšoj gradonačelnici Knina i saborskoj zastupnici, kao jedan od svjedoka naveden je i Andrej Plenković zbog razmjene komunikacije na tu temu. Navodno, Rimac je 06. prosinca 2019. poslala SMS premijeru požalivši se na tijek projekta i zatraživši sastanak, na što ju je Plenković istog dana nazvao. S obzirom da tada Rimac nije bila prisluškivana od strane USKOK-a ne može se doći do prepiske te komunikacije. U veljači 2021. mediji su prenijeli da bi Plenković mogao biti pozvan kao svjedok, no zasada to nije potvrđeno.
Gdje je Andrej Plenković sada?
U studenom 2020. mediji su prenijeli da se supruga Ana zarazila Covidom-19 te da je Andrej Plenković u samoizolaciji, iako negativan. Nakon odrađene samoizolacije vratio se uobičajenom obnašanju svojih dužnosti kao predsjednik Vlade.
Jedan od zadnjih intervjua s Plenkovićem za RTL možete vidjeti ovdje.
