Rover Perseverance koji je sletio na Mars prije samo 10 mjeseci već je donio novo otkriće koje su znanstvenici nazvali - neočekivanim, piše CNN.
Naime, najnoviji nalaz rovera sugerira da je stijena preko koje je vozio nekoć nastala tokovima vulkanske lave. Zašto je to neočekivani? Zato što su znanstvenici prije smatrali da su slojevite stijene koje je Perseverance fotografirao sedimentne, odnosno da su nastale taloženjem ostataka drugih stijena.
Stijene koje je Perseverance dosad istraživao otkrile da su bile u interakciji s vodom, a neke od njih uključuju i organske molekule.
Ova otkrića mogla bi pomoći znanstvenicima u preciznije vremenske linije za događaje koji su se dogodili u krateru Jezero, mjestu drevnog jezera. Ovo otkriće je objavljeno u srijedu tijekom jesenskog sastanka Američke geofizičke unije u New Orleansu.
Kako je došlo do otkrića?
Godinama su znanstvenici ispitivali je li stijena u ovom krateru bila sedimentna stijena, koja se sastoji od slojeva materijala koje je taložila drevna rijeka, ili magmatska stijena koja nastaje kada lava teče hladna.
"Počeo sam očajavati da nikada nećemo pronaći odgovor", rekao je Ken Farley, znanstvenik projekta Perseverance na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni.
Sve se promijenilo kada je Perseverance počeo koristiti bušilicu na kraju svoje robotske ruke kojom struže površine stijena.
Perseverance je naoružan sofisticiranim instrumentima koji mogu slikati i analizirati strugane stijene, otkrivajući njihov sastav i mineralni sadržaj. Jedan od ovih instrumenata je PIXL, ili planetarni instrument za rendgensku litokemiju.
U studenom je Perseverance svojim instrumentima proučavao stijenu, koju je tim prozvao "Brac". Analiza je otkrila velike kristale olivina okružene kristalima piroksena, a oba su ukazivala na činjenicu da stijena potječe iz vulkanskih tokova lave.
Zašto je ono važno?
"Takva tekstura ukazuje na stijenu koja je nastala kada su kristali rasli i taložili se u magmi koja se polako hladi", rekao je Farley.
"Stijenu je voda nekoliko puta mijenjala, čime je postala riznica koja će budućim znanstvenicima omogućiti datiranje događaja u Jezeru, bolje razumijevanje razdoblja u kojem je voda bila češća na njegovoj površini i otkrivanje rane povijesti planeta", dodao je.
Sada, tim želi znati jesu li stijene koje sadrže olivin nastale hlađenjem jezera lave ili potječu iz podzemne komore lave koja je kasnije otkrivena zbog erozije.
"Ovo je bilo potpuno neočekivano, a mi se trudimo razumjeti što to znači. Nagađat ću da ovo nije vjerojatno izvorni dno kratera. S obzirom na promjer ovog kratera, očekujemo da je izvorni dno kratera znatno dublji od onoga gdje se trenutno nalazimo", rekao je Farley.
Krater Jezero
Do sada je Perseverance prikupio četiri uzorka stijena, a planira ih prikupiti još 37. Ovi će uzorci biti vraćeni na Zemlju budućim misijama, što će omogućiti njihovo detaljno proučavanje i na različite načine. Uzorci iz kratera Jezero i njegove riječne delte mogli bi otkriti postoji li život na Marsu.
Kada se vrate na Zemlju, vulkanske stijene mogu se datirati s vrlo velikom točnošću, tako da bi ovi najnoviji uzorci mogli pomoći timu da utvrdi točnije datume za značajke i događaje na Marsu. Ove stijene su s vremenom u interakciji s vodom stvorile nove minerale. Minerali unutar uzoraka mogu otkriti kakva je bila klima i okoliš, pa čak i sastav vode prije više milijardi godina na crvenom planetu.
Sljedeći cilj - drevna rijeka
Rover je također otkrio organske molekule u stijeni koju je proučavao, koristeći svoj instrument SHERLOC.
Podsjetimo, Rover Curiosity, koji je sletio na Mars 2012. godine, također je otkrio organske tvari unutar mjesta slijetanja u krateru Gale.
"Ovo nam pomaže razumjeti okruženje u kojem su se formirale organske tvari", rekao je Luther Beegle, glavni istraživač SHERLOC-a.
Iako je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo kako su te organske molekule stvorene, njihova prisutnost daje znanstvenom timu nadu jer to znači da bi se znakovi prošlog ili sadašnjeg života mogli sačuvati i na Marsu, ako je život tamo ikad postojao.
Perseverance je imao vrlo uspješnu 2021. godinu, a 2022. se seli na još intrigantniji teritorij - drevnu riječnu deltu.
Ova struktura u obliku lepeze godinama je intrigirala znanstvenike, a Farley je rekao da će rover stići do delte za otprilike šest ili osam mjeseci.
