Često se kao neobjašnjivi drevni misteriji ističu Stonehenge ili egipatske piramide. No iako kriju određene tajne, ta dva najpoznatija spomenika starine uglavnom su riješena. Primjerice, kada su u pitanju piramide, postoje čak i zapisi koliko piva i pogača su dobivali radnici. Arheolozi su pronašli i razne predmete koji ih i danas zbunjuju, no postoje mnogo veći misteriji drevnih civilizacija koji će, ako se ikada odgonetnu, promijeniti sve što znamo o povijesti.
Hram koji ne bi smio postojati
Göbekli Tepe u Turskoj je arheološko nalazište na planinskom prijelazu, a sastoji se od 200 stupova, visokih otprilike tri metra i teških 20 tona, složenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stupovi imaju ugravirane životinje predatore.
Ništa od ovog ne bi bilo iznenađenje da su podignuti, recimo, u vrijeme egipatskih piramida ili Stonehenga, no Göbekli Tepe je sagrađen prije 12.000 godina.
Postojanje ovog nalazišta potpuno zbunjuje sva konvencionalna gledišta na razvoj civilizacije. Prema svemu što znamo, u to vrijeme su ljudi tek gradili prve stalne nastambe. Ideja spomenika, i to monumentalnog, koji bi izgradilo lovačko-sakupljačko društvo koje tek izlazi iz ledenog doba, je neviđena. Prije otkrića nalazišta, znanstvenici su vjerovali da ljudi tog vremena nisu imali kompleksan sustav simbola, društvenu hijerarhiju i podjelu rada – tri važne stavke za izgradnju 89-metarskog masivnog hrama.
Službena, organizirana religija je posljedica sjedilačkog društva, odnosno pojavljuje se tek nakon što se čovjek nastanio i stvorio takve društvene odnose. Međutim, pronalaskom Göbekli Tepea sugerira se da je doba gradnje hramova mnogo starije i da je možda obrnuto – da je prvo nastala središnja religija koja je potom organizirala ljude u izgradnju monumentalnog spomenika u blizini stalnih izvora hrane i tek potom su se postupno počeli baviti poljoprivredom.
U svakom slučaju, ovo nalazište otvara mnogo više pitanje nego što nudi odgovora. Kako je nomadskom čovjeku iz mlađeg kamenog doba, netom što je Zemlja izašla iz ledenog doba, uspjelo organizirati radnu snagu? Zašto je sagrađen? Zašto je stariji od drugih sličnih struktura, i to tisućama godina?
Pismo koje znamo čitati, ali ne razumijemo
Mala civilizacija koja je živjela na teritoriju današnje Toskane izmislila je akvadukte, urbanizam, kanalizaciju, mostove i metalurgiju, zapravo sve ono što se nepravedno pripisuje Rimu. Etrurci su bili jedna od najvažnijih i najutjecajnijih civilizacija antike, no njihove tajne ne možemo otkriti jer nikada nitko nije uspio prevesti njihovo pismo.
Iako postoji obilje dokumenata na njihovu jeziku, nijedan od njih nikada nije prevela nijedna druga civilizacija. Najopsežniji pisani dokument je "lanena knjiga" (Liber Linteus) koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Sadrži oko 230 redaka teksta i 1200 riječi; najvjerojatnije je riječ o ritualnom kalendaru. Zahvaljujući tome, znamo podosta o njihovu pismu.
Nastalo je iz varijante grčkog alfabeta, za isti glas su koristili različita slova (npr. K i C za /k/) što su kasnije preuzeli i drugi jezici poput latinskog te su pisali (uglavnom) s desna na lijevo. Dakle, dosta njihovih riječi znanstvenici mogu pročitati, ali nemaju pojma što znače, s obzirom na to da je etrurski jezik izolat i nije u srodstvu ni s jednim poznatim jezikom.
Nestalo prvo europsko carstvo
Kod Etruraca barem znamo kako su sami sebe nazivali. No iznimno naprednu i nevjerojatno bogatu civilizaciju na Kreti nazivamo imenom koje su im podarili grčki mitovi. Sa svoje domovine na Kreti, Minojci su dominirali Egejskim morem od 2000. do 1450. pr. Kr., zbog čega se nazivaju i prvim europskim carstvom. Minojska civilizacija pojavila se 2500. p.n.e. i podarila je tri pisma: kretske hijeroglife, linear A i linear B. Prva dva pisma usporedno su koristili Minojci, na različitim dijelovima Krete. Linear B, nastao je iz lineara A koji su mikenski Grci prilagodili svom jeziku. Ponovo, tu se postavlja mnogo, mnogo pitanja.
Za pretpostaviti je da Minojci nisu bili Grci, pa čak ni Indoeuropljani s obzirom na to da su Mikenjani morali prepraviti sustav do neprepoznatljivosti kako bi zapisali svoj jezik. No tko su onda bili? U prilog tome da nisu bili Indoeuropljani govore i nalazi božice zmije, s obzirom na to da indoeuropske civilizacije u pravilu štuju muškog vrhovnog boga. Kako su Minojci razvili svoj sustav pisanja? Je li evoluirao potpuno neovisno, od simbola i slika (kao npr. egipatski hijeroglifi), ili su ovi gospodari mora posudili i doradili nečiji tuđi sustav?
Najvrjedniji artefakt koji je pronađen je disk iz Faistosa, nastao između 3. i 2. stoljeća prije nove ere. Jako malo stvari se zna o ovom objeku. Znamo da je napravljen od gline i da je možda star oko 2300 godina, jer neki arheolozi čak sumnjaju u njegovu autentičnost. Otkriven je 1908. godine za vrijeme iskopavanja dvorca u Phaistosu. Na njemu se nalazi 241 otisak 45 različitih simbola. Budući da ništa slično nije pronađeno iz tog razdoblja, arheolozi nisu upjeli dešifrati sadržaj diska. Neki znakovi s diska podudarju se s onima iz lineara A, no većina je jedinstvena.
Morski ljudi uništili sve napredne civilizacije
S propašću Minojaca, neobjašnjivo propada i niz drugih civilizacija. Tijekom kasnog brončanog doba civilizacije su napredovale impresivnom brzinom na Egejskom moru i na istočnom dijelu Sredozemlja. Minojska kultura na Kreti, Mikenjani u Grčkoj, Hetiti u Turskoj, Egipćani… No, oko 1200 godina prije Krista sve će se to promijeniti, i to, povijesno gledano, preko noći. Tijekom jedne generacije, sve će te civilizacije biti gotovo izbrisane s karte, a kultura će se unazaditi tisućama godina – od sofisticirane keramike i arhitekture do diplomatskih i trgovačkih mreža.
Kataklizma brončanog doba još je uvijek jedna od najvećih crnih točaka u povijesti. Povjesničari nagađaju kako su klimatske promjene smanjile urode, a potresi i posljedični tsunamiji uništili gradove. No jedan od brojnih uzroka propasti su i misteriozni Morski ljudi. Tehnološki inferiorni ratnici pljačkali su i otimali, a nitko ne zna tko su niti odakle su došli. Jedini suvisli zapisi o njima su oni egipatski koji ih jednostavno opisuju kao morske ljude koji su došli sa sjevera. Ni danas nije poznato tko su (nagađa se svašta, od Mikenjana i pripadnika Minojske civilizacije s Krete do izraelskih plemena). Još je veće pitanje kako su uspjeli poraziti tehnološki naprednije civilizacije, a nije jasno ni gdje su nestali nakon što su pokorili Egipćane.
Nestala najveća civilizacija antike
Kultura koja je danas poznata kao civilizacija doline Inda pojavila se prije 4500 godina i napravila je gradove koji su danas ruševine kod Harappe i Mohenjo Dara u Pakistanu. Ti su ljudi tisuću godina napredovali, trgovali su s obližnjom Mezopotamijom i imali razvijeno urbano planiranje. Mohenjo Daro je dokaz toga. Gotovo je svaka kuća tada imala pravu odvodnju i kupaonicu, a ulice su bile organizirane u pravilnom obliku, dok je sam grad imao komplicirani sustav odvodnje.
Osim poljodjelstva, ova civilizacija je udomaćila kokoši, mačke i pse, a nagađa se i kako su oni prvi koji su pripitomili deve, slonove i svinje.
Zanimljivo je da među ruševinama nisu pronađeni znakovi vladarskih ili vjerskih zgrada što bi u drevnim civilizacijama predstavljao presedan. U lovačko-sakupljačkom društvu pojedinci su (uglavnom) bili jednaki, dok s razvojem sjedilačkog društva stanovništva počinju stasati vladarska, vojnička i svećenička klasa. Kod ove civilizacije nema jasnih tragova takvom raslojavanju.
Prve ruševine pronašao je britanski vojni bjegunac James Lewis početkom 19. stoljeća blizu Harappe u Pakistanu, no arheolozi se nisu previše zanimali za nalaze sve do 1920. kada su zahvaljujući drugim nalazima počeli shvaćati svu veličinu ove civilizacije. Od 2500. do 1700. p.n.e. ova civilizacija je cvjetala i zauzimala prostor veličine zapadne Europe, daleko više nego što je u to vrijeme obuhvaćala drevna Kina, drevni Egipat ili civilizacije Mezopotamije. I onda su nestali. Neki znastvenici nagađaju kako ih je uništila promjena klime, drugi pretpostavljaju da ih je pokosila epidemija, no konačnog objašnjenja nema.
